00:00:00
Nhos é ben-vindu pa JW Broadcasting®.00:00:04
00:00:04
Alvês nu pode pasa pa un situason00:00:08
00:00:08
ki nu ka sabe kuzê ki nu ta faze.00:00:10
00:00:11
Modi ki nu pode lida ku nos sentimentus óras ki nu tene prublémas gravi?00:00:15
00:00:17
Tanbê nu sta ben prende más sobri livru di Jonas00:00:20
00:00:20
ki ten un lison di amor lial.00:00:22
00:00:23
Ser riku i famozu pode ser un tentason fórti.00:00:26
00:00:27
Nu ta ben odja spiriénsia di un irman
ki skodje sirbi Jeová envês di ser famozu.00:00:33
00:00:34
I vídiu ku múzika di es mês ta ben mostra
modi ki nos irmons ku irmans00:00:38
00:00:38
ta kontinua ku un fé fórti, sikrê es sta na kadia.00:00:42
00:00:42
Kel-li é JW Broadcasting.00:00:44
00:01:03
“Ka nhos fika ku korason preokupadu.”00:01:06
00:01:07
Jizus fla ses apóstlu kes palavra li00:01:11
00:01:11
lógu dipôs ki el fla-s ma el ka ba sta ku es más.00:01:14
00:01:15
Talvês ta da pa odjaba ma es staba spantadu i tristi.00:01:18
00:01:18
I pa djuda-s, Jizus fla kel ki sta na Juan 14:1:00:01:22
00:01:23
“Ka nhos fika ku korason preokupadu.00:01:25
00:01:26
Nhos mostra fé na Deus,00:01:28
00:01:28
nhos mostra fé na mi tanbê.”00:01:31
00:01:32
Bíblia txeu bês ta fla ma pesoas mau00:01:35
00:01:35
é sima un mar brabu.00:01:37
00:01:38
I alvês nu ta xinti kel-li, ka simé?00:01:40
00:01:41
Antis di nu rekupera dretu di un mau notísia,
otus ta ben.00:01:45
00:01:46
Txeu kuza ki sta kontise na mundu i na nos vida00:01:49
00:01:49
pode pô-nu ta xinti kansadu i tristi.00:01:51
00:01:51
I na fin di un dia txeu bês nu ta obi otus algen ta fla00:01:55
00:01:55
ô ti mésmu nos nu ta fla: “N sta stafadu.”00:01:58
00:01:59
Modi ki kes palavra ki Jizus fla ses apóstlu00:02:03
00:02:03
pode djuda-nu oji popa i uza nos forsa ku sabedoria?00:02:07
00:02:09
Nu ben pâpia di kes dôs frazi ki Jizus fla00:02:11
00:02:11
i odja modi ki es pode djuda-nu.00:02:14
00:02:14
Primeru, nu sta ben pâpia di00:02:16
00:02:16
“ka nhos fika ku korason preokupadu.”00:02:19
00:02:19
Kantu ki Jizus fla “ka nhos fika,” 00:02:22
00:02:22
el staba ta inxina ses apóstlu ma es
pode kontrolaba kel situason.00:02:26
00:02:26
Es pode dexaba ses korason fika preokupadu00:02:29
00:02:29
ô sforsaba pa kel-la ka kontiseba.00:02:33
00:02:34
Txeu bês, kel ki nu ta xinti é rezultadu
di kel i nu ta pensa.00:02:38
00:02:38
Nos sentimentu txeu bês sta ligadu ku un algen, un kuza 00:02:41
00:02:41
ô un situason ki ta pô-nu ta ten lenbransas.00:02:45
00:02:45
Nton kantu Jizus fla “ka nhos fika” 00:02:48
00:02:48
kel-li krê fla ma nu ten ki ta sforsa
pa nu kontrola nos pensamentu.00:02:53
00:02:53
Di manera sinplis, si nu pensa na un kuza tristi,
nu ta fika tristi.00:02:57
00:02:57
Si nu pensa na un kuza prigozu, nu ta xinti ansiadadi.00:03:01
00:03:03
Nu pode konpara nos menti ku un kaza
grandi ki ten txeu kuartu.00:03:08
00:03:08
Kada un di kes kuartu é sima un di kes kuza ki kontise na nos vida,00:03:12
00:03:12
i óras ki nu ta pasa ténpu na kes kuartu,00:03:15
00:03:15
nu ta xinti kes sentimentu ki sta ligadu ku kes kuza.00:03:19
00:03:20
Apóstlus di Jizus staba na kel kuartu00:03:22
00:03:22
ki ta lenbraba es ma el sta ta dexaba es.00:03:25
00:03:25
I es staba ta xinti tristi i ku ansiadadi.00:03:28
00:03:29
Má kes palavra di Jizus da-s serteza00:03:31
00:03:31
ma es podia kontrolaba ses sentimentu.00:03:34
00:03:35
Es podia dexaba trsteza kababa ku ses forsa mental 00:03:38
00:03:39
ô es podia uzaba ses sentimentu 00:03:41
00:03:41
pa konsentraba na ses fé na Jeová i na Jizus.00:03:45
00:03:46
Kel-li é un bon kuza pa nu lenbra di el.00:03:48
00:03:48
Txeu bês, kuza ki nu ta pensa
na el ta afeta nos sentimentus.00:03:52
00:03:53
Alvês, sima kes apóstlu nu ta
kanba na un kuartu sukuru00:03:57
00:03:57
ki sta xeiu di tristéza i ansiadadi.00:03:59
00:04:00
Má lenbra, bu sta sô ta vizita kel kuartu.00:04:04
00:04:04
Bu ka krê mora na el.00:04:07
00:04:08
Un otu manera di ka dexa nos korason fika preokupadu,00:04:13
00:04:13
é uza nos forsa ku sabedoria.00:04:16
00:04:17
Izaías 55:2, ta fla:00:04:20
00:04:20
“Pamodi ki nhos ta kontinua ta gasta dinheru ku kel ki é ka pon, 00:04:25
00:04:25
i nhos ta gasta nhos saláriu ku kel ki ka ta da alegria?”00:04:28
00:04:29
Sima nu ka ta pagaba dinheru
pa un kumida ki ka bale nada,00:04:33
00:04:33
nu ka krê gasta nos forsa mental
na kuzas ki ka ta da-nu alegria.00:04:38
00:04:38
Pensa na kel-li:00:04:40
00:04:40
Si bu dadu mil skudu pa bu kume
duránti un dia interu00:04:44
00:04:44
i bu gastaba 800 skudu sô na kafé,00:04:46
00:04:46
bu ka ta fikaba ku txeu dinheru
pa almosu i janta, ka simé?00:04:50
00:04:51
Di mésmu manera, nu ten sô un bokadinhu di forsa mental 00:04:55
00:04:55
pa nu uza tudu dia, pur isu nu meste
toma kuidadu na manera ki nu ta uza-l.00:04:59
00:05:01
Na kuzê ki bu ta gasta bu forsa?00:05:03
00:05:04
Pensa na kel-li:00:05:05
00:05:05
‘N sta ta gasta nha forsa na kuzas
ki na verdadi N ka meste?’00:05:11
00:05:11
Imajina ma un algen pasa-u pa
frenti dirapenti timenti bu sta konduzi00:05:16
00:05:16
ô bu tratadu di manera injustu ô un algen diziludi-u.00:05:20
00:05:21
Kes kuza li pode pô-u ta fika txeu
xatiadu i ta gasta txeu forsa.00:05:26
00:05:26
Má kel-li é un bon manera di uza
nos kapasidadi di pensa?00:05:32
00:05:32
‘N sta ta gasta txeu di kel forsa ki N ten00:05:35
00:05:35
pa kada dia na kuzas ki ka ta da-m alegria?’00:05:38
00:05:40
Bu ta daba un algen bu kartera xeiu di dinheru00:05:43
00:05:43
i bu ta flaba el “Tra kantu ki bu krê”?00:05:45
00:05:46
Bon, si é un algen ki bu ta ama i bu ta kunfia na el, talvês.00:05:49
00:05:49
Má si é ka si bu ka ta dexaba el tra kel ki el kreba.00:05:53
00:05:53
Di mésmu manera, nu meste popa nos forsa mental00:05:57
00:05:57
pa nu uza-l ku kes algen ki nu ta ama.00:05:59
00:05:59
Uza-l dretu na undi ki é mas inportanti.00:06:01
00:06:01
Ku nos família, ku nos irmons ku irmans00:06:04
00:06:04
i prinsipalmenti, na nos adorason i amor pa Jeová.00:06:08
00:06:09
Redi sosial, pulítika, asuntus di trabadju, diverson i otus kuza 00:06:13
00:06:13
é kuzas ki ta poi nos menti kansadu i sen forsa.00:06:17
00:06:17
Nu ka ta da-s nos kartera i fla:00:06:20
00:06:20
“Toma, tra kel ki bu krê”00:06:22
00:06:23
pamodi si nu faze kel-li,00:06:24
00:06:24
nu ta fika sen nada pa nu da kes algen ki nu ta ama.00:06:28
00:06:30
Óras ki nu ta uza nos forsa dretu ku kes algen00:06:34
00:06:34
i na kes kuza ki é inportanti di verdadi,00:06:37
00:06:37
nton, nu ta ser filís.00:06:40
00:06:41
Txeu algen ta gasta dinheru00:06:44
00:06:44
pa faze karker kuza ki ta agrada-s.00:06:47
00:06:48
Nu ka ta ser filís si nu pensa sô na nos kabésa.00:06:52
00:06:53
Jizus fla ma nu ta “ser más filís óras ki nu ta da.”00:06:57
00:06:58
Ten txeu kuza ki nu pode prende ku Jizus00:07:00
00:07:00
sobri modi ki nu ta uza nos sentimentu i nos forsa dretu.00:07:04
00:07:06
Nu pode pensa na filisidadi asi:00:07:08
00:07:09
Filisidadi é rezultadu di amor ki nu
ta mostra pa otus algen.00:07:14
00:07:14
Pensa na kel-li:00:07:15
00:07:15
Kal ki é rezultadu di faze un fogera?00:07:18
00:07:18
É kalor i lus.00:07:21
00:07:21
Nu ka pode fla ma nu krê kalor i lus
sen ki primeru nu faze un fogera.00:07:26
00:07:27
Bu meste sforsa pa bu faze un fogera00:07:30
00:07:30
i dipôs rezultadu ki bu ta ten é kalor i lus.00:07:34
00:07:35
Óras ki nu ta sforsa pa nu mostra amor pa otus algen,00:07:39
00:07:39
un di kes rezultadu ki nu ta ten00:07:42
00:07:42
é sentimentu di filisidadi.00:07:45
00:07:46
Kes palavra di Jizus “ka nhos fika ku korason preokupadu”00:07:51
00:07:51
ta djuda-nu odja ma nu pode skodje00:07:53
00:07:53
ten pensamentus puzitivu00:07:55
00:07:55
ki pode influensia nos sentimentu00:07:57
00:07:58
óras ki nu ta uza nos forsa mental dreru 00:08:01
00:08:01
na família, ku nos irmons ku irmans00:08:04
00:08:04
i prinsipalmenti na nos adorason i amor pa Jeová.00:08:08
00:08:09
Gósi nu ben konsentra na kel sugundu
kuza ki Jizus fla na Juan 14:1.00:08:16
00:08:16
“Nhos mostra fé na Deus,00:08:19
00:08:19
nhos mostra fé na mi tanbê.”00:08:21
00:08:23
Nhos repara ma Jizus ka fla sô pa nu “ten fé,”00:08:27
00:08:27
sima si fé é un kualidadi ki ka sta ligadu ku ningen.00:08:30
00:08:31
Má el fla klaru ma nu ten ki ten fé na el i na Jeová.00:08:36
00:08:36
Nton, óras ki bu sta pasa pa prublémas ô bu sta ku ansiadadi,00:08:40
00:08:40
lenbra ma Jeová i Jizus sta na bu ladu00:08:42
00:08:42
i es sta ta trabadja pa rezolve bus
prubléma pa tudu ténpu.00:08:46
00:08:46
É sima si es sta na un kuartu pértu di kel ki bu sta.00:08:49
00:08:50
Bu pode kóre pa ses kuartu kalker
óra através di orason i óras ki bu ta midita.00:08:55
00:08:55
Ten fé ma Jeová ta pode i ma el ta ben
kaba ku kes kuza mariadu di es mundu,00:09:00
00:09:00
ta djuda-nu kalma nos sentimentu.00:09:03
00:09:04
Jizus sabe ma pamodi nos é inperfeitu00:09:07
00:09:07
nu ta pensa ma é nos ki ten ki rezolve tudu kuza.00:09:10
00:09:10
Na kel diskursu na monti el fla:00:09:12
00:09:12
“Nhos para di preokupa dimás.”00:09:15
00:09:15
Pamodi?00:09:16
00:09:16
Pamodi “nhos Pai ki sta na séu sabe ma nhos meste tudu kes kuza li.”00:09:20
00:09:21
Bu ten fé ma Jeová ta intende bu situason00:09:24
00:09:24
i ma el ta intende kuzê ki bu meste?00:09:26
00:09:26
Kel fé li ta djuda bu korason ka fika preokupadu.00:09:30
00:09:31
Nu ta fika ku más ansiadadi inda óras ki nu ta00:09:33
00:09:33
tenta rezolve prublémas ki nu debe dexaba na mô di Jeová.00:09:37
00:09:38
Pur izénplu, bu pode kaba ku pobréza?00:09:41
00:09:41
Bu ten soluson pa bedjisa?00:09:43
00:09:43
Pa géra?00:09:44
00:09:44
Krimi?00:09:45
00:09:45
I prubléma na sosiadadi?00:09:47
00:09:47
Óras ki nu ta pensa di kel manera li,00:09:50
00:09:50
nu ta intende ma é klaru ki nu ka ta konsigi rezolve-s.00:09:53
00:09:53
Nu sabe ma Jeová i Jizus ta ben uza
Reinu di Deus pa rezolve-s.00:09:57
00:09:58
Sin, fé na Jeová i na Jizus é midjór manera00:10:02
00:10:02
di nu kontrola nos sentimentu,00:10:04
00:10:04
prinsipalmenti óras ki nu ta obi notísias ka sábi00:10:07
00:10:07
ô pasa pa prublémas.00:10:08
00:10:09
Tevi un ténpu ki N staba ku txeu ansiadadi 00:10:12
00:10:12
pamodi kes kuza ki staba ta kontise ku nos irmon
na otus párti di mundu,00:10:16
00:10:16
sima na Eritreia i na Rúsia.00:10:17
00:10:17
Talvês dja bu kustuma xinti si.00:10:19
00:10:19
Kel-li ta mexe ku nos sentimentu.00:10:21
00:10:23
Má modi ki nu pode “ka dexa [nos]
korason fika preokupadu,” sima Jizus fla?00:10:27
00:10:27
Un kuza ki djuda-m é pensa na kel-li:00:10:30
00:10:30
‘Kongregason dja faze kel ki es ta pode?00:10:32
00:10:33
Betel i Sedi Mundial dja faze tudu kel ki es ta pode?00:10:37
00:10:37
Dja N ora pa es?’00:10:38
00:10:39
Si respósta pa kes pergunta li é sin,00:10:42
00:10:42
nton N ta fla: “Jeová, dja nu faze kel ki nu pode.00:10:45
00:10:45
Nton gósi sta na bu mô.”00:10:47
00:10:48
Salmu 112:7 ta mostra modi ki un algen
justu pode lida ku un notísia ka sábi.00:10:54
00:10:55
El ta fla: “El ka ta ben xinti medu di mau notísia.00:10:59
00:10:59
Se korason sta trankuilu pamodi el ta kunfia na Jeová.”00:11:03
00:11:03
Nton, kuzê ki pode djuda-nu lida ku maus notísia?00:11:06
00:11:06
É kunfia ma Jeová ta uza se spritu santu pa djuda-nu.00:11:11
00:11:11
Óras ki nu sta kansadu ô nu sta
xinti ma nu ka tene forsa pa más nada,00:11:16
00:11:16
nu debe lenbra ma Jeová promete
ma el ta da-nu “puder alén d normal.”00:11:20
00:11:21
Ten fé ma el ta kunpri kel promésa li pa bo.00:11:24
00:11:25
Óras ki nu ta ora pa Jeová sobri modi ki nu sta xinti,00:11:29
00:11:29
el ta obi-nu i el ta da-nu kapasidadi pa nu lida ku kel situason.00:11:33
00:11:33
Kel-li ka krê fla ma el ta tra-nu kel prubléma.00:11:36
00:11:36
Má di serteza el ta djuda-nu lida dretu ku el.00:11:40
00:11:41
Romanus 12:11 ta fla ma nu debe dexa
“spritu santu pô-nu ta ten zelu.”00:11:46
00:11:47
Dexa spritu santu ta pô-nu ta ten zelu00:11:50
00:11:50
ta lenbra-m di un tipu di pédra, ki é spesial.00:11:54
00:11:54
Óras ki nu ta uza un tipu di lus pa el, sima kel-li el ta brilha.00:11:58
00:11:58
Má sen kel lus el ta parse sima un pédra normal.00:12:01
00:12:01
Má óras ki bu torna poi kel lus na el,00:12:03
00:12:03
nhos ta konsigi odja modi ki el ta brilha?00:12:06
00:12:06
É si ki nu ta fika óras ki spritu di Jeová sta na nos.00:12:10
00:12:12
Di mésmu manera, Jeová ta uza se spritu santu00:12:15
00:12:15
pa pô-nu ta bira novu tudu dia.00:12:17
00:12:17
Nu pode fla ma é sima si el ta poi kel
algen ki nos é di pa déntu brilha.00:12:21
00:12:22
É sima un mininu ki di noti ta fika ku medu na se kuartu.00:12:26
00:12:26
Pa undi ki el ta kóre?00:12:27
00:12:27
Pa kuartu di mamá ku papá.00:12:29
00:12:29
‘Es sabe kuzê ki es ta faze.00:12:31
00:12:31
Es ta djuda-m.’00:12:32
00:12:32
Orason é nos manera di kóre pa kuartu
di Jeová i fla-l modi ki nu sta xinti.00:12:36
00:12:37
I Jeová ta uza se spritu santu,
Bíblia i nos irmons pa konsola-nu.00:12:42
00:12:42
É sima si el ta poi se lus límia na nos,00:12:45
00:12:45
i kel-li ta da-nu “puder alén di normal.”00:12:48
00:12:50
Óras ki nu pasa pa un situason
ki poi nos korason preokupadu dimás,00:12:54
00:12:54
nu debe lenbra ma kel-la é ka úniku kuartu ki ten na kaza.00:12:57
00:12:57
Óras ki bu ta faze orason i bu ta lé Bíblia,00:13:00
00:13:00
é sima si Jeová ta pega-u na mô 00:13:02
00:13:02
i leba-u pa un otu kuartu di kel kaza
pa bu pasa ténpu ku el.00:13:06
00:13:08
Bu sta na kuartu di lutu?00:13:10
00:13:10
El ta leba-u pa kuartu di resureison.00:13:13
00:13:13
Bu sta duenti?00:13:14
00:13:15
El ta leba-u pa kuartu di saúdi perfeitu.00:13:17
00:13:17
Bu sta na kuartu di vergónha pamodi
kes kuza ki bu faze?00:13:20
00:13:20
El ta leba-u pa kuartu di perdon.00:13:23
00:13:23
Nhos ta konsigi imajina modi ki apóstlus xinti kantu00:13:26
00:13:26
ki es odja Jizus dipôs ki el resusitadu?00:13:29
00:13:30
Kel-li é un grandi diferénsa entri kel kuartu
ki es staba di Jizus sta ta dexa-s00:13:34
00:13:34
i kel kuartu Jizus dja volta pa es otu bês!00:13:38
00:13:38
Ses fé na Jeová i na Jizus rekonpensadu.00:13:42
00:13:44
Pa tirmina, nu ben lenbra di alguns
di kes lison ki nu pâpia di el 00:13:48
00:13:48
sobri kes palavra ki Jizus fla na Juan 14:1.00:13:51
00:13:52
Kes palavra di Jizus, “ka nhos fika ku korason preokupadu,”00:13:56
00:13:56
ta mostra ma manera ki nu ta pensa00:13:59
00:13:59
pode influensia nos sentimentu di manera puzitivu.00:14:04
00:14:04
Tanbê nu debe uza nos forsa mental dretu pa nos família,00:14:10
00:14:10
nos amigu, nos irmons ku irmans 00:14:13
00:14:13
i prinsipalmenti na nos adorason i amor pa Jeová.00:14:17
00:14:17
Jizus tanbê fla: “Nhos mostra fé na Deus,00:14:21
00:14:21
nhos mostra fé na mi tanbê.”00:14:23
00:14:24
Kunfia ma Jeová i Jizus ta konpo kel ki nu ka ta pode.00:14:28
00:14:29
Jeová ta ben konpo pa tudu ténpu kalker00:14:31
00:14:31
prubléma ki pode afeta nos sentimentu.00:14:35
00:14:35
Ti la, nu meste ten fé ma Jeová ta ben da-nu00:14:39
00:14:39
“puder alén di normal”00:14:41
00:14:41
pa lida ku situasons difísil ki nu sta ta pasa pa el gósi.00:14:45
00:14:46
Óras ki bu xinti ansiadadi ô kansadu
dimás pa lida ku un situason,00:14:51
00:14:51
midita na kes palavra di Jizus ki sta na Juan 14:1:00:14:55
00:14:56
“Ka nhos fika ku korason preokupadu.00:15:00
00:15:00
Nhos mostra fé na Deus,00:15:02
00:15:02
nhos mostra fé na mi tanbê.”00:15:05
00:15:08
Jonas éra un sérvu di Jeová00:15:10
00:15:10
ki meste prende kunfiaba na Deus00:15:13
00:15:13
i kantu el faze kel-li, el fika más priparadu
pa lida ku ses sentimentu.00:15:18
00:15:19
Odja kuzê más ki bu pode prende ku el00:15:21
00:15:21
na es novu vídiu di Djobe Tizoru.00:15:24
00:15:30
Papá, N gosta txeu di kel drama di Stória di Jonas.00:15:34
00:15:34
Sin, vídiu ta djuda txeu.00:15:37
00:15:37
Má Bíblia ta djuda-nu prende más óras ki nu ta faze un pergunta sinplis,00:15:41
00:15:41
ki é: Kuzê ki kel-li ta inxina-m sobri Jeová?00:15:43
00:15:43
Ok, dexa-m skrebe kel-li.00:15:45
00:15:45
Bu pensa na algun kuza? 00:15:47
00:15:47
N repara ma Jeová ta púrdua i ma el ten paxénxa.00:15:51
00:15:51
É simé.00:15:51
00:15:51
Jeová mostra txeu paxénxa ku el timenti el
sta ta kriaba na fé i na sabedoria.00:15:55
00:15:55
Na kapitlu 3, versiklu 1, Jeová da-l más un xansi.00:15:59
00:15:59
Jeová proteje Jonas di maus rezultadu di ses éru00:16:02
00:16:02
i koriji-l ku amor kantu el mostra un mau atitudi.00:16:05
00:16:05
N fika dimiradu pamodi Jeová ka dizisti di Jonas.00:16:08
00:16:08
N ta konkorda, kel-la é pamodi Jeová mostra-l amor lial.00:16:12
00:16:12
Bu ta lenbra di kuzê ki é amor lial?00:16:15
00:16:15
Parse-m ma sin.00:16:16
00:16:16
Otu ajuda pa studa é djobe siginifikadu di palavras ki bu ka konxe.00:16:19
00:16:19
Nu djobe kuzê ki el siginifika na Disionáriu di palavras di Bíblia ?00:16:22
00:16:22
Skrebe “amor lial” na lugar di faze piskiza na bu Bíblia.00:16:25
00:16:25
Bu repara ma el ta da un link pa Disionáriu di palavras di Bíblia?00:16:28
00:16:28
Dexa-m djobe.00:16:29
00:16:29
Dja N atxa.00:16:30
00:16:30
Bu pode lé kuzê ki el ta fla la, favor?00:16:32
00:16:32
El ta fla:00:16:33
00:16:33
Amor lial é “un amor motivadu pa konpromisu,00:16:37
00:16:37
lialdadi i un amizadi fórti.”00:16:39
00:16:39
É kel-la própi ki N odja na situason di Jonas.00:16:42
00:16:42
Jeová sta disididu na djuda kes ki adora-l pamodi el ta ama-s.00:16:46
00:16:46
Má Jonas ka intende kel-li.00:16:48
00:16:48
Jonas kontinua ta pensa sô na se kabésa,00:16:50
00:16:50
sikrê el pasa pa tenpistadi, três dia na bariga di pexi00:16:54
00:16:54
i odja kes algen di Nínivi ta rapende.00:16:56
00:16:56
Dipôs ki Jeová popa kes algen di Nínivi,00:16:58
00:16:58
Jonas fika xatiadu,00:16:59
00:16:59
talvês el pensa ma pesoas ta atxaba ma el éra un proféta falsu.00:17:03
00:17:03
Sikrê ku tudu kuza ki el pasa el,00:17:05
00:17:05
el ta prifiriba pa es moreba di ki es pensaba mal di el.00:17:09
00:17:09
Jonas ka mutu pensa dretu na kel momentu.00:17:12
00:17:12
Modi ki Jeová reaji?00:17:13
00:17:13
Di serteza midjór di ki mi.00:17:15
00:17:15
Manera ki Jonas reaji ka krê fla ma el éra mau algen.00:17:19
00:17:19
Jeová uza un planta pa inxina Jonas un lison.00:17:23
00:17:23
Kuzê ki kapitlu 4, versiklu 6 ta fla?00:17:26
00:17:27
El ta fla ma Jeová poi un planta
ta kria pa proteje Jonas di sol,00:17:30
00:17:30
i kel-la pô-l ta fika kontenti.00:17:32
00:17:32
Kel-li ta mostra bondadi di Jeová
pamodi Jonas ka ajiba dretu.00:17:36
00:17:36
I versiklu ta fla: “Jonas fika txeu kontenti.”00:17:39
00:17:39
Nton nu ta odja ma amor lial di Jeová00:17:41
00:17:41
djuda Jonas muda di atitudi.00:17:43
00:17:43
Kel-li ta mostra ma Jeová pripara
Jonas pa kuzê ki el krê inxinaba el.00:17:47
00:17:47
Jonas staba prontu pa prende más un lison.00:17:49
00:17:49
Jeová manda un bitxu pikinoti pa mata kel planta.00:17:52
00:17:52
Ka un algen, sô un planta.00:17:54
00:17:54
I modi ki Jonas reaji?00:17:56
00:17:56
El fika xatiadu otu bês.00:17:58
00:17:58
I foi na kel momentu la ki Jeová djuda-l intende situason.00:18:01
00:18:01
El sta na versiklus 10 i 11.
Kel-li foi un bon lison!00:18:03
00:18:03
Jeová pergunta Jonas:00:18:05
00:18:05
‘Si bu xinti péna di kel planta li,00:18:07
00:18:07
ami tanbê N ka debe xintiba péna di pesoas di Nínivi00:18:09
00:18:09
i kes txeu animal ki es ten?’00:18:11
00:18:11
Kel stória ta tirmina ku kes palavra li.00:18:13
00:18:13
Jonas tirmina se livru ku kes palavra di Jeová.00:18:16
00:18:16
El intende pontu.00:18:17
00:18:17
Ta fika klaru ma Jonas prende odja pesoas sima Jeová ta odja-s.00:18:21
00:18:21
N ta fika dimiradu di odja modi ki
Jeová mostra Jonas amor lial,00:18:25
00:18:25
ka ta inporta kuzê ki kontise.00:18:27
00:18:27
Nu djobe más.00:18:28
00:18:28
Kenha más ki xinti amor lial di Jeová na kel stória li?00:18:31
00:18:31
É sô Jonas?00:18:32
00:18:32
Nu ben tenta uza kes sujiston ki sta na kel livru Imita ses fé:00:18:36
00:18:36
“Uza bu imajinason.00:18:37
00:18:37
Imajina ma bu sta la.00:18:39
00:18:39
Tenta xinti kuzê ki kes algen xinti i odja kuzê ki es odja.00:18:42
00:18:42
Djobe modi ki es reaji kantu kes kuza kontise00:18:45
00:18:45
i odja modi ki bo bu ta reajiba.”00:18:47
00:18:47
Bu ta konsigi imajina modi ki Jonas ta xintiba00:18:50
00:18:50
si el odjaba kes marinheru ta txoraba pa ses deus falsu,00:18:54
00:18:54
dja ki el sabia ma ses deus ka ta djudaba es?00:18:56
00:18:56
I sikrê Jonas fla ma kulpa éra di sel,00:18:59
00:18:59
kes ómi ka krê botaba el na mar.00:19:01
00:19:01
É verdadi, es faze tudu kel ki es ta pode pa es salvaba el.00:19:05
00:19:05
Jeová mostra Jonas ma kes marinheru ki ka ta sirbiba el00:19:08
00:19:08
tinha bons kualidadi i modi ki es staba ku medu i dizusperadu.00:19:12
00:19:12
Bu ta taxa ma Jonas kumesa ta odja kes
marinheru sima Jeová ta odjaba es?00:19:16
00:19:18
Tanbê, pamodi ki Jeová manda Jonas pa ba profetiza00:19:21
00:19:21
pa un nason stranjeru, ki ka ta adoraba el?00:19:24
00:19:25
Talvês el tenta da kes algen di Nínivi un xansi pa es konxe-l.00:19:29
00:19:29
Nton, ken ki xinti amor di Jeová?00:19:32
00:19:32
Bon, kantu N pensa na kel-li,00:19:35
00:19:35
N odja ma Jeová mostra amor lial pa Jonas.00:19:37
00:19:37
Má tanbê el mostra amor pa kes
marinheru i pa kes algen di Nínivi.00:19:41
00:19:41
Bu ten razon.00:19:42
00:19:42
I pensa na kel-li:00:19:43
00:19:43
Enbóra Jonas fadja, óras ki el ben resusitadu,00:19:46
00:19:46
el ta ben sabe ma Jeová uza kel se fadja00:19:49
00:19:49
pa inxina un kuza sobri se Fidju.00:19:52
00:19:52
Modi ki bu ta atxa ma Jonas ta ben xinti00:19:54
00:19:54
óras ki el ben fika ta sabe ma Jizus uza se nómi00:19:57
00:19:57
i ti mésmu konpara se kabésa ku el?00:20:00
00:20:00
Uau!00:20:01
00:20:01
Dja nu odja izénplu perfeitu di Jeová
na mostra amor lial.00:20:05
00:20:05
Má i nos, modi ki nu pode imita Jeová?00:20:07
00:20:07
Bon, primeru kuza ki N pensa na el,00:20:09
00:20:09
é na óras ki nu ta ba prega di kaza en kaza.00:20:11
00:20:11
Pa N ser sinseru, N ka mutu gosta.00:20:13
00:20:13
Prinsipalmenti óras ki nu ta ba pa kaza di algen00:20:15
00:20:15
i es ka ta krê obi kuzê ki N tene pa fla.00:20:17
00:20:17
Má dipôs N ta lenbra ma faze kel-li é más inportanti00:20:20
00:20:20
di ki modi ki N ta xinti.00:20:21
00:20:21
Kel-li krê fla ma si Jeová ka ta dizisti
di pesoas pamodi ki mi N ta dizisti?00:20:25
00:20:25
N gosta di kuzê ki bu fla.00:20:27
00:20:27
Kel-li ta mostra ma bu intende kuzê ki é más inportanti.00:20:30
00:20:30
Tanbê kel stória li ta lenbra-m00:20:31
00:20:31
di óras ki N resebe un diziginason ki
N ta xinti ma N ka ta konsigi faze.00:20:35
00:20:35
Alvês N ka ta reaji dretu00:20:37
00:20:37
i N ta fla kuzas ki N ta rapende dipôs.00:20:39
00:20:39
Dipôs N ka ta xinti dretu ku manera ki N reaji00:20:41
00:20:41
i N ta kumesa ta kulpa nha kabésa.00:20:43
00:20:43
Má ta konsola-m sabe ma Jeová ka ta uza kes kuza kóntra nos.00:20:47
00:20:47
El ta odja ken ki nos é di pa déntu00:20:49
00:20:49
i ku paxénxa el ta djuda-nu bira maduru.00:20:52
00:20:52
Nu pode prende tudu kel-li si nu pergunta:00:20:54
00:20:54
Kuzê ki kel-li ta inxina-m sobri Jeová,00:20:56
00:20:56
djobe palavra ki nu ka konxe i uza imajinason.00:20:59
00:20:59
Inda ten más kuza pa nu prende!00:21:01
00:21:01
Kuzê ki nu pode prende si nu uza nos imajinason00:21:04
00:21:04
i poi na lugar di Jonas kantu
ki el staba el sô na bariga di pexi,00:21:08
00:21:08
ta ora pa Jeová djuda-l?00:21:10
00:21:10
Kuzê ki nu ta prende óras ki nu ta odja
ma prega pa kes algen di Nínivi00:21:13
00:21:13
ka éra difísil, sima Jonas pensaba ma ta sérba?00:21:16
00:21:17
Pur izénplu, nu ben djobe li na . . .00:21:18
00:21:21
Kel-li é un grandi lison!00:21:24
00:21:25
Manera ki Jonas aji ka pô-l ta ser un algen mau.00:21:28
00:21:29
N ten serteza ma nhos ta atxa más tizoru00:21:32
00:21:32
timenti nhos ta lé sobri amor ki
Jeová mostra Jonas i kes ninivita.00:21:36
00:21:37
Na mundu interu, kongregasons ta sta
ku vontadi pa txiga kel sima spesial,00:21:42
00:21:42
ki é vizita di enkaregadu di grupu di kongregason
i se spoza si el é kazadu.00:21:47
00:21:48
Nu ben prende más sobri modi ki kel prugrama00:21:50
00:21:50
di inkorajamentu li kumesa ta fazedu.00:21:52
00:21:54
Simana di vizita di Enkaregadu di grupu di kongregason00:21:57
00:21:57
é un simana spesial pa tudu kongregason di Tistimunhas di Jeová.00:22:01
00:22:01
Es ta prega, es ta faze diskursu ki ta inkoraja00:22:04
00:22:04
i es ta pasa ténpu ku irmons.00:22:06
00:22:06
Má modi ki kel trabadju li kumesa?00:22:08
00:22:08
I ki mudansas ki tevi?00:22:10
00:22:10
Nu ben diskubri na es vídiu di Nos organizason ka ta para.00:22:14
00:22:15
Viajen di vizita kongregason kumesa
poku ténpu dipôs ki Jizus móre.00:22:20
00:22:20
Alguns ómi sima Paulu, Barnabé i Timótiu00:22:23
00:22:23
mandadu pa bai inkoraja kongregasons.00:22:25
00:22:25
Organizason di Jeová kumesa ta sigi ses izénplu00:22:28
00:22:28
na 1894 kantu ki es kumesa ta manda reprizentantis00:22:32
00:22:32
pa vizita i inkoraja grupus di studantis di Bíblia.00:22:35
00:22:36
Ku ténpu kes irmons li dadu nómi di peregrinus.00:22:40
00:22:40
Es ta viajaba di un kongregason pa kel otu,00:22:42
00:22:42
es ta pasaba un ô dôs dia ku es pa inkorajaba es00:22:45
00:22:45
pa es kontinua ta sirbi Jeová.00:22:47
00:22:47
I viajaba na kel ténpu éra txeu difísil.00:22:50
00:22:50
Imajina ma abo éra un di kes primeru peregrinu sima Edward Brenisen00:22:54
00:22:54
ki mandadu pa ba vizita irmons na un vila izoladu00:22:57
00:22:57
ki ta fika na oésti di Mérka.00:22:58
00:22:58
Bu viajen ta kumesa na un konboiu00:23:01
00:23:01
dipôs di noti na un karósa kubértu00:23:03
00:23:03
i na fin bu ten ki faze un viajen kunpridu i kansadu00:23:06
00:23:06
na montanhas na un karósa diskubértu ki ta sakudi txeu.00:23:09
00:23:10
Kes peregrinu tinha ki ser bon na inxina00:23:12
00:23:12
má tanbê es tinha ki ser umildi sima Alexander Graham.00:23:18
00:23:18
Irmon Alexander ta fazeba diskursus interesanti i animadu, 00:23:22
00:23:22
má alvês ses diskursu éra
kunpridu dimás i ta lebaba óras.00:23:26
00:23:27
Kantu irmon Russell fika ta sabe di kel-li,00:23:29
00:23:29
el skrebe un karta pa irmon Alexander i el da-l alguns konsedju.00:23:33
00:23:33
El fla: “Nha irmon ki N krê txeu,00:23:35
00:23:35
N sabe ma bu ta ama kes verdadi di Bíblia00:23:37
00:23:37
i ma bu krê pâpia sobri es,00:23:39
00:23:39
talvês é pamodi kel-li ki nen bu ka ta da kónta di ténpu ta pasa.”00:23:42
00:23:42
Irmon Alexander seta kel konsedju ku umildadi00:23:46
00:23:46
i el bira un peregrinu ki irmons ta ama txeu
i ki ta faze diskursu sábi i kurtu.00:23:51
00:23:51
Na kel ténpu diziginason prinsipal di un peregrinu00:23:54
00:23:54
éra fazeba diskursu públiku.00:23:56
00:23:56
Má pa vólta di 1920 kel-li muda.00:23:59
00:23:59
Duránti ses vizita kes irmons diziginadu
pa organiza pregason di kaza en kaza.00:24:03
00:24:04
Nton es dadu nómi di diretoris di sirvisu rejional00:24:08
00:24:08
i dipôs sérvus rejional.00:24:10
00:24:10
Kel-li ta mostra ma ses trabadju prinsipal éra sirbi i djuda irmons.00:24:15
00:24:15
Má dipôs tevi un mudansa más grandi inda.00:24:18
00:24:18
Di 1933 ti 1935 kantu alguns algen ki ta faze-nu opozison00:24:23
00:24:23
tenta para nos trabadju di pregason,00:24:25
00:24:25
alguns kongregason faze un prugrama
spesial pa prega djuntu.00:24:29
00:24:29
Kel-li poi irmons ta bira más unidu ku kunpanheru.00:24:32
00:24:32
Dipôs, pa kuzas fika más organizadu,00:24:35
00:24:35
irmons faze grupus ki kada un di es tinha uns 20 kongregason.00:24:38
00:24:38
Kes sérvu di zóna éra diziginadu pa
vizita kada un di kes kongregason00:24:42
00:24:42
i di ténpu en ténpu kongregasons ta djuntaba00:24:45
00:24:45
pa sistiba asenbleia di zóna,00:24:46
00:24:46
ki é sima asenbleia ku enkaregadu di
grupu di kongregason ki nu ta faze oji.00:24:50
00:24:50
Na 1942 kes enkaregadu ki ta viajaba
dadu novu nómi ki é sérvus di irmons.00:24:56
00:24:56
Un di es éra Angelo Catanzaro.00:24:58
00:24:58
El tinha sô 19 anu kantu el resebe es diziginason.00:25:02
00:25:02
Más tardi irmon Angelo fla ma el éra un
ministru ki ta sta sénpri ta muda.00:25:06
00:25:07
Duránti más di 60 anu na se trabadju00:25:10
00:25:10
el ku se mudjer viaja pa kuazi tudu párti di Mérka.00:25:13
00:25:14
Es inkoraja irmons i es djuda monti di kes
ki batiza bira más amigu di Jeová.00:25:19
00:25:19
Ku ténpu, kes irmons ki ta viajaba fika
ta txomadu di sérvus di sirkuitu00:25:23
00:25:23
i dipôs enkaregadus di grupu di kongregason.00:25:26
00:25:26
Dja ten txeu ténpu ki kes irmon li i ses mudjer00:25:30
00:25:30
sta ta faze txeu sakrifisiu pa sirbi ses irmon,00:25:33
00:25:33
es ta dexa ses kaza pa es ta fika ta viaja
di un lugar pa kel otu00:25:37
00:25:37
i ti mésmu faze viajens lonji.00:25:39
00:25:41
Txeu di es é sima Winston Payne i se mudjer Pam,00:25:44
00:25:44
ki tinha uns 20 anu kantu es kumesa ta faze ses
trabadju di vizita kongregasons na Pasífiku Sul.00:25:50
00:25:50
Es tinha ki kustumaba na ilhas undi ki tinha txeu moskitu,00:25:53
00:25:53
éra kenti dimás i alvês ka tinha txeu kumida.00:25:56
00:25:56
Má simé es fika ta ama ses diziginason00:25:59
00:25:59
i ta xinti más amigu di kes irmon ku irmans
di kes lugar ki ta ama-s txeu.00:26:03
00:26:03
Oji ten monti di irmons ki ta trabadja na vizita kongregason.00:26:07
00:26:07
Pa es sta priparadu pa ses diziginason00:26:09
00:26:09
es ta sisti un skóla ki kumesa ta fazedu na 1999.00:26:13
00:26:13
Skóla pa Enkaregadus di Grupu di Kongregason i ses mudjer00:26:16
00:26:16
sta ta fazedu gósi na txeu párti di mundu.00:26:19
00:26:19
Nómi di kes irmon ki ta viaja pa vizita kongregason00:26:22
00:26:22
muda txeu duránti anus.00:26:23
00:26:23
Má tevi un kuza ki ka muda.00:26:25
00:26:25
Sima na ténpu di Paulu,00:26:27
00:26:27
kes irmon li ku ses mudjer sta dispostu na gasta tudu kuza ki es ten00:26:31
00:26:31
óras ki es ta trena otus na pregason,00:26:34
00:26:34
inkoraja kes más jóven i fortalese kongregason.00:26:38
00:26:38
Nton óras ki es ba vizita bu kongregason00:26:41
00:26:41
pensa na kuzê ki bu pode faze00:26:43
00:26:43
pa bu mostra ma bu ta da valor pa ses sakrifisiu.00:26:46
00:26:46
Nu ta ben odja otu bês óras ki nu ben prende
más sobri stória di povu di Jeová00:26:51
00:26:51
na otu vídiu di Nos organizason ka ta para.00:26:53
00:26:57
Nu ta agradese Jeová pa nos enkaregadus
di grupu di kongregason ki ta sforsa txeu00:27:01
00:27:01
i pa ses mudjer ki ta faze txeu sakrifisiu.00:27:04
00:27:04
Bu ten algun lenbransa sábi di algun di kes irmon li ô kazal00:27:09
00:27:09
pa izénplu ki es dexa na pregason?00:27:11
00:27:11
Talvês un di es insentiva-u pa bu alkansa bus méta00:27:15
00:27:15
i pa bu faze más pa Jeová.00:27:16
00:27:17
É ka tudu nos ki ta pode ser enkaregadu di grupu di kongregason,00:27:21
00:27:21
má nu pode imita kel amor ki es ta mostra pa pesoas.00:27:24
00:27:24
Odja modi ki alguns irmon konsigi faze más na pregason00:27:28
00:27:28
sô pamodi es faze alguns mudansa.00:27:30
00:27:36
Dipôs ki nu da kónta ma es meste di ajuda na pregason,00:27:40
00:27:40
Jeová djuda-nu odja ma si nu mudaba pa li00:27:43
00:27:43
nu ta sérba di txeu ajuda.00:27:45
00:27:45
Dja nu ten kuatu anu ta sirbi na
kongregason Quechua di Bulívia.00:27:50
00:27:50
Nha nómi é Fermandu.00:27:51
00:27:51
I mi é Mikaela.00:27:52
00:27:52
I nu ta sirbi na kongregason Quechua di Bulívia
na Ingeniero Huergo, na Arjentina.00:27:58
00:27:58
Na txeu párti di Bulívia é difísil ganha dinheru ki ta da pa vive.00:28:02
00:28:03
Pamodi kel-li, txeu pesoas ta muda pa li
pa ben trabadja na agrikultura.00:28:09
00:28:09
Kel tipu di trabadju li é duru.00:28:12
00:28:14
Alvês es ta trabadja ti 11 ô meia-noti.00:28:17
00:28:18
Es ta faze tudu kel ki es ta pode na ses trabadju.00:28:21
00:28:27
Kel midjór óra pa atxa-s na pregason é un
bokadinhu antis di es kumesa ta trabadja di tardi.00:28:33
00:28:33
Pur isu é difísil bai pregason na kel óra la00:28:36
00:28:36
pamodi tenperatura ta sta un 40 grau.00:28:39
00:28:44
Alvês nu ten ki faze studu timenti es sta ta trabadja.00:28:47
00:28:49
Nton, timenti es sta ta faze kodjéta ô ta faze otus trabadju,00:28:53
00:28:53
nu ta ba ta lé un parágrafu ô un testu di Bíblia.00:28:57
00:28:57
Pur izénplu, nu pode mostra-s nómi di Deus,
ki nunka es ka obiba antis.00:29:01
00:29:01
I óras ki es ta obi kel-li ô kalker otu kuza
ki ta txoma-s atenson, es ta para.00:29:07
00:29:07
Kel-li ta mostra ma es krê sabe más00:29:09
00:29:09
i bu ta da kónta ma es staba ta presta atenson,00:29:12
00:29:12
sikrê es sta ta trabadja.00:29:13
00:29:14
Txeu bês es ta fla-nu pa nu spera
ti ki es tirmina di trabadja.00:29:19
00:29:19
Pur isu, nu ta disidi djuda-s pa es pode tirmina más faxi.00:29:23
00:29:24
Na kumesa es ta atxaba stranhu.00:29:26
00:29:26
I es ta perguntaba: “Nhos ten serteza
ma nhos krê djuda-nu?”00:29:30
00:29:30
Es ta flaba: “Nhos ropa pode fika suju.”00:29:32
00:29:32
Má nu ta fikaba kontenti di djuda-s, i nu tevi bons rezultadu.00:29:37
00:29:37
I kel-li ki nu kreba.00:29:38
00:29:38
Nu krê biraba amigu di nos studanti,00:29:41
00:29:41
asi pa nu pode djudaba es faze prugrésu.00:29:45
00:29:45
Kel-li djuda-s odja ma nu ta preokupa ku es di verdadi.00:29:50
00:29:51
Kuzê ki más N gosta na pregason
é odja modi ki kes algen sinseru ta reaji.00:29:58
00:29:58
N ta ama pregason.00:29:59
00:29:59
N ka ta atxa ma pregason é un kuza difísil dimás.00:30:03
00:30:03
Ami é Toni Marrero.00:30:04
00:30:04
Nha nómi é Maryluz.00:30:06
00:30:06
Anos é di Spanha, i gósi nu sta ta sirbi na Paraguai.00:30:10
00:30:10
Duránti koronavírus, nu fika na kaza.00:30:12
00:30:12
Nu tevi ki muda tudu na nos vida.00:30:15
00:30:16
Má pâpia pa tilifóni ku un algen ki bu ka sta ta odja,00:30:21
00:30:24
ta daba mi txeu medu.00:30:26
00:30:26
N atxa un algen ki N oferese-l un studu di Bíblia dirétu.00:30:30
00:30:32
N fika dimiradu pamodi el fla, sin N krê studa.00:30:35
00:30:35
N purgunta-l si N podia mandaba el
un mensajen na kel otu dia00:30:39
00:30:39
ku un purgunta pa el pensa na el, i el fla-m sin.00:30:43
00:30:43
Na komésu N pensa ma el ka staba interesadu
pamodi el dura ki responde-m.00:30:47
00:30:47
Má kantu ki el responde di noti,
N intende ma el éra un algen txeu okupadu.00:30:53
00:30:53
I ma ka ta inportaba ki óra, el staba sénpri ta trabadja.00:30:58
00:30:59
Má lógu ki N intende kel-li, N faze mudansa.00:31:03
00:31:03
Nton un dia N purgunta-l si se mudjer kria studaba tanbê.00:31:08
00:31:08
I el fla-m sin.00:31:10
00:31:11
Má kel-li ka kontise lógu, nu tevi ki spera uns mês.00:31:16
00:31:16
Nu tinha ki staba sénpri prontu pa se xamada,00:31:19
00:31:19
pamodi sénpri el ta txomaba.00:31:21
00:31:21
Alvês, éra 9, 10, ô 11 óra di noti.00:31:25
00:31:25
Má el ta mandaba un mensajen:
“Di li sinku minutu dja-m sta prontu.”00:31:29
00:31:29
Dipôs nu ta fazeba xamada ku vídiu,00:31:31
00:31:31
el ta txigaba i el ta kunprimentaba faxi,00:31:34
00:31:34
el ta trokaba ropa di trabadju i el ta xintaba pa studa.00:31:37
00:31:37
Ka foi fásil na komésu.00:31:39
00:31:39
Na kes primeru dia. . .00:31:41
00:31:41
Má dipôs, ku ténpu el bira na un kuza ki nu gosta txeu.00:31:47
00:31:47
Pamodi sénpri nu ta tirminaba. . .00:31:49
00:31:49
. . .txeu txeu kontenti.00:31:51
00:31:51
Dipôs di studu, senpri nu ta djobeba kunpanheru,00:31:54
00:31:54
i nu ta flaba: “Kel-li sta ta kontise mê?”00:31:56
00:31:56
É simé.00:31:57
00:31:57
I: “El sta interesadu di verdadi mê?”00:32:00
00:32:00
Má sin, el staba interesadu mê.
Es kreba sin.00:32:04
00:32:04
Na poku ténpu, es kumesa ta aplika kel ki
es staba ta prende i na un anu, es batiza.00:32:10
00:32:10
N sta txeu kontenti.00:32:13
00:32:13
I tudu dia N ta agradese Jeová pamodi bale péna.00:32:18
00:32:20
Tudu dia.00:32:22
00:32:27
Inxina un algen ki mostra interesi
na un lugar i na óra ki é midjór pa el00:32:32
00:32:32
pode iziji faze sakrifisiu.00:32:34
00:32:34
Má nu ta xinti sábi óras ki nu ta faze mudansa 00:32:37
00:32:37
pa nu djuda un algen bira más amigu di Jeová.00:32:40
00:32:41
Dja ten más di 20 anu ki stória di irman Rosalía Phillips00:32:45
00:32:45
parse na revista Nhos korda!.00:32:47
00:32:48
Di kel ténpu pa gósi, modi ki se disizon di sirbi Jeová00:32:51
00:32:51
djuda-l i djuda kes algen ki ta sta na se vólta?00:32:54
00:32:57
N nase na un família di kantoris i artistas txeu famozu. 00:33:03
00:33:04
Talvês kel más famozu foi nha pai, 00:33:08
00:33:08
Germán Valdés, más konxedu pa Tin Tán.00:33:12
00:33:12
Múzika ta fazeba párti di mi. 00:33:14
00:33:14
Désdi pikinoti, kantu ki N kria flaba un kuza00:33:17
00:33:17
N ta panhaba nha viola i N ta kumesaba
ta fazeba múzika di nha manera.00:33:22
00:33:23
Nunka N ka tevi obijetivu di ser un kantora profisional.00:33:27
00:33:27
Kel-li ka éra nha dizeju. 00:33:29
00:33:30
Má poku ténpu dipôs, papá móre. 00:33:33
00:33:33
I pa-m pode djuda nha família, N odja ma N tinha ki ranjaba un trabadju.00:33:39
00:33:41
N entra na un grupu di múzika, i N bira un kantora i un atríz txeu konxedu.00:33:48
00:33:49
Má, N kumesa ta da kónta ma pesoas ki N ta pasaba ténpu ku es 00:33:53
00:33:53
ta fazeba konportamentu seksual mariadu i es ka éra sinseru. 00:33:58
00:33:58
Pur isu, N dexa di kunfia na pesoas.00:34:02
00:34:02
Kantu N konxe verdadi, 00:34:04
00:34:05
N diskubri ma ten algen sinseru i ki ta ama-m di verdadi.00:34:10
00:34:11
Nton N kumesa ta faze mudansa pamodi N bira un algen diferenti. 00:34:15
00:34:15
Alegri, kontenti i animadu.00:34:18
00:34:24
Kantu nu volta pa Méxiku 00:34:26
00:34:26
nos preokupason éra si nos fidjus ta krê sérba kantor profisional. 00:34:33
00:34:35
Mi ku nha maridu nu faze tudu kel ki nu ta pode pa kel-li ka kontiseba.00:34:40
00:34:40
Gianna, nha fidju-fémia, tinha 17 anu
kantu N leba-l ku mi pa un entrivista di trabadju 00:34:46
00:34:46
na sidadi di Méxiku, na un di kes inpréza más
inportanti ki ta faze prugrámas di tilivizon. 00:34:52
00:34:52
I la tinha un ómi ki ta djobe pesoas ki ten taléntu ki odja-l i pergunta-l: 00:34:57
00:34:57
“Bo tanbê, bu ta kanta?” 00:34:58
00:34:58
El fla ma sin. 00:34:59
00:34:59
Nton el kanta i kel ómi odja ma el ten un vós bunitu. 00:35:03
00:35:03
El gosta tantu di se vós ki lógu el konvida-l pa se skritóriu.00:35:08
00:35:09
Nton, N obi kel ómi ta fla-l: 00:35:10
00:35:10
“Odja, bu pode faze un karera na kel inpréza di tilivizon li.00:35:15
00:35:15
Nu ta bira-u txeu konxedu. 00:35:17
00:35:17
N ta da-u un kontratu, i bu ta ben sugunda-fera nu ta sina-l.”00:35:21
00:35:21
Kantu Gianna sai, N staba ku txeu medu. 00:35:24
00:35:24
I N pergunta-l: “Bu seta kel oférta ki el faze-u?”00:35:27
00:35:28
I el fla-m: “Nau, mamá. N ta ama nha sirvisu pa Jeová. 00:35:32
00:35:33
Modi ki N ta setaba si N gosta di ser pioneru fíksu?”00:35:36
00:35:36
Un simana dipôs, el fika dimiradu 00:35:39
00:35:39
pamodi el resebe un konviti pa partisipa
na un prujétu di múzika na Betel. 00:35:44
00:35:44
I gósi el sta kontenti pamodi el ta pode
uza se vós bunitu ki el ten pa lova Jeová. 00:35:50
00:35:51
I dja ten alguns anu ki Jeová sta da-nu oportunidadi
di trabadja djuntu na prujétus di múzika na Betel.00:35:59
00:36:02
Alguns bês, N odja modi ki Satanás tenta distrai-m. 00:36:07
00:36:07
Pa da onra pa nha pai N oferesedu txeu oportunidadi di trabadju, 00:36:11
00:36:11
má es ta tomaba mi txeu ténpu.00:36:13
00:36:14
Klaru ki N ka seta kes trabadju, 00:36:15
00:36:15
pamodi N ka ta konsigi kontinuaba ta ser pioneru fíksu.00:36:19
00:36:20
Jeová kontinua ta bensua-m duránti tudu kes anu li. 00:36:24
00:36:24
Tudu bês ki es ta ofereseba mi un kontratu i N ka ta setaba el, 00:36:27
00:36:27
Jeová ta daba mi otu kuza. 00:36:30
00:36:30
Pur izénplu, el da-m oportunidadi di pripara kumida
pa kes ki ta kursa skólas di organizason00:36:37
00:36:38
Tudu kes dizafiu ki N pasa pa el inxina-m kunfia na Jeová00:36:42
00:36:42
i sima apóstlu Paulu fla,00:36:44
00:36:44
“sen fé nu ka ta pode agrada Deus” i ma “el ta rekonpensa kes ki ta djobe-l asériu.”00:36:50
00:36:53
N ta xinti txeu alegria di prega djuntu ku nha mai, ki dja ten más di 90 anu. 00:36:58
00:36:58
I nu gosta di sprimenta maneras diferenti di prega.00:37:02
00:37:03
Sima ténpu ba ta pasa, txeu di nhas família pidi studu di Bíblia00:37:08
00:37:08
i alguns di es bira Tistimunhas di Jeová.00:37:11
00:37:11
N gosta óras ki mi, mamá i nha fidju-fémia 00:37:15
00:37:15
nu ta sta djuntu ta toka viola, ta kanta
i odja modi ki irmons ta divirti i ta fika kontenti.00:37:22
00:37:28
N tene gana di inkontra ku papá na mundu novu. 00:37:32
00:37:32
N ta ba resebe-l, mostra-l nhas fidju,
leba-l pa el fika djuntu ku mamá.00:37:38
00:37:38
N ta spera ma ta ser pértu di mar. 00:37:41
00:37:41
Kuza ki más N krê é pa nu ba kanta djuntu,
sima nu ta kustuma fazeba antis.00:37:46
00:37:46
N sta disididu na ser lial pa Jeová pa tudu ténpu.00:37:53
00:38:00
Fórti spiriénsia bunitu!00:38:02
00:38:02
Irman Rosalía kunfia na Jeová,00:38:04
00:38:04
i pamodi kel-li, el ku se família tevi txeu benson.00:38:09
00:38:11
Jeová krê pa nu kunfia na el,00:38:13
00:38:13
prinsipalmenti na kes ténpu más difísil.00:38:16
00:38:17
Na es adorason di palmanhan, irmon Stephen Lett00:38:20
00:38:20
ta ben mostra-nu modi ki nu pode
kunfia na Jeová duránti pirsigison.00:38:24
00:38:25
Téma pa nos diskursu di oji é: 00:38:29
00:38:29
“Spritu santu ta da-nu forsa 00:38:32
00:38:32
pa nu aguenta pirsigison.” 00:38:34
00:38:35
I komentáriu di Sentinéla di oji ta pâpia di txeu tipu di pirsigison 00:38:39
00:38:39
ki povu di Deus pa pasa pa el.00:38:41
00:38:42
Má Zakarias 4:6, ki é nos testu di oji,00:38:45
00:38:45
ta da-nu serteza ma ka ta inporta
ki tipu di pirsigison nu pasa pa el 00:38:49
00:38:49
si nu ten spritu santu nu pode ten
bons rezultadu na aguenta firmi.00:38:54
00:38:54
Má, pamodi ki Satanás ta pirsigi povu di Jeová? 00:38:59
00:38:59
Pa pô-s ta para di sirbi Jeová00:39:01
00:39:01
ô ta dexa di ser lial pa el di algun manera. 00:39:06
00:39:06
Pensa na un lion. 00:39:09
00:39:09
Satanás é sima un lion ki ta krê divora algun kuza.00:39:14
00:39:14
Bon, kuzê ki ta kontise ku un kuza óras ki lion ta divora-l?00:39:19
00:39:19
El ta pasa ta faze párti di kel lion, ka simé? 00:39:22
00:39:22
El ta fika na se korpu.00:39:23
00:39:23
É kel-li ki Satanás krê faze ku nos. 00:39:25
00:39:25
El krê pa kes ki “ka ta faze párti di mundu”, 00:39:29
00:39:29
pa bira ta faze párti di se mundu 00:39:32
00:39:32
ô nu pode fla ma ta faze párti di el.00:39:35
00:39:35
Má, ku ajuda di spritu santu nu sta
disididu na ka dexa kel-la kontise.00:39:40
00:39:41
Nton, kal ki é alguns manera di pirsigison 00:39:44
00:39:44
ki dja uzadu i inda sta ta uzadu kóntra povu di Deus? 00:39:48
00:39:48
Nu ben pâpia di sinku di es di manera brévi.00:39:51
00:39:51
I antis di Armajedon ben, 00:39:53
00:39:53
nu ka sabe kal di kes pirsigison li ki anos 00:39:56
00:39:56
ô kes algen ki nu ta ama ta ben pasa pa el.00:39:59
00:39:59
Nton, nu debe sta disididu na mante lial pa Jeová 00:40:02
00:40:02
si nu ben pasa pa alguns di kes pirsigison li 00:40:04
00:40:04
i djuda otus algen faze mésmu kuza tanbê.00:40:08
00:40:08
Primeru é proibison. 00:40:11
00:40:11
Trabadju di Tistimunhas di Jeová dja
proibidu na más di 100 país00:40:16
00:40:16
Nos trabadju di pregason dja proibidu 00:40:20
00:40:21
na txeu país ki ten manera di
governa diferenti di kunpanheru.00:40:26
00:40:27
Na ténpu ki Bíblia skrebedu nos trabadju proibidu tanbê. 00:40:30
00:40:30
Konstruson di ténplu proibidu na anu 522 A K. 00:40:36
00:40:36
Na ténpu di apóstlus trabadju di pregason00:40:39
00:40:39
di disiplus di Jizus proibidu na txeu lugar. 00:40:42
00:40:42
I pamodi es ka obi ku kel proibison 00:40:45
00:40:45
es lebadu na frenti di kes rei i governador.00:40:49
00:40:49
Má modi ki spritu santu djuda-s 00:40:51
00:40:52
kantu ki es lebadu na frenti di kes rei i governador? 00:40:55
00:40:55
Modi ki el ta djuda-nu si kel-li kontise ku nos?00:40:58
00:40:58
Nu abri Mateus kapitlu 10 i nu atxa respósta pa kel-li. 00:41:02
00:41:02
Modi ki spritu santu ta djuda-nu?00:41:05
00:41:05
Nu ta ben kumesa na versiklu 19. 00:41:09
00:41:09
Jizus fla: “Má, óras ki es intrega nhos, 00:41:14
00:41:14
ka nhos fika preokupadu dimás ku kuzê ki nhos ta fla 00:41:18
00:41:18
ô modi ki nhos ta fla,00:41:20
00:41:20
[ka nhos preokupa ku kuzê ô modi ki nhos ta fla, pamodi?] 00:41:24
00:41:24
pamodi na kel óra nhos ta sabe kuzê ki nhos ta fla. 00:41:29
00:41:29
Pamodi é ka sô nhos ki ta pâpia, 00:41:32
00:41:32
má é spritu di nhos Pai 00:41:35
00:41:35
ki ta pâpia através di nhos.”00:41:37
00:41:37
Nton é ka sô nhos ki ta pâpia. 00:41:39
00:41:39
É klaru ki nu ten ki faze nos párti,00:41:41
00:41:41
má spritu santu ta djuda-nu sabe kuzê ki nu ta fla 00:41:45
00:41:45
sima kel testu li ta da-nu serteza.00:41:48
00:41:48
Kel otu manera di pirsigison é kadia. 00:41:52
00:41:52
Kes primeru kriston txeu bês podu na kadia00:41:56
00:41:56
Jizus dja flaba kel-li.00:41:58
00:41:58
Na Lukas 21:12 el fla: 00:42:01
00:42:01
“Pesoas ta ben poi nhos prézu,. . .00:42:03
00:42:04
es ta ben intrega nhos. . .na kadia.”00:42:07
00:42:07
Oji kel-li sta ta kontise. 00:42:09
00:42:10
Na nos ténpu, Tistimunhas di Jeová
txeu bês sta ta podu na kadia.00:42:15
00:42:15
Nu sabe ma Rúsia i kes ki ta apoia-l 00:42:18
00:42:18
sta ta uza kel tipu di pirsigison li kóntra nos irmons,00:42:21
00:42:21
má txeu otus país sta ta faze mésmu kuza. 00:42:24
00:42:25
Pur isu, nu ten ki óra pa nos irmons
ku irmans ki sta na kadia00:42:29
00:42:29
Irmons sénpri ta insentiva-nu pa nu óra pa kes ki sta na kadia 00:42:32
00:42:32
Eritreia, Turkumeniston, Rúsia i otus lugar.00:42:36
00:42:36
I N gosta di kel ki Ebreus 13:3: 00:42:40
00:42:41
“Nhos lenbra di kes ki sta na kadia, 00:42:43
00:42:44
sima si nhos staba na kadia djuntu ku es.” 00:42:47
00:42:47
Talvês, gósi nu ka sta na kadia, 00:42:49
00:42:50
má na futuru pode ben kontise.00:42:52
00:42:52
Nu ta fikaba kontenti si irmons oraba pa nos 00:42:56
00:42:57
“sima si [es] staba na kadia djuntu ku [nos].”00:43:00
00:43:00
Tirseru manera di pirsigison. 00:43:02
00:43:03
Nos fidjus sta ta tradu di skóla.00:43:06
00:43:06
Satanás sabe ma óras ki el mexe ku nos fidjus, 00:43:10
00:43:10
el sta ta toka na minina di nos odju.00:43:13
00:43:13
I el ta spera ma kel-li ta poi pai ku
mai ta ser dislial pa Jeová.00:43:17
00:43:17
Kel-li foi un prubléma gravi ma
Mérka duránti Sugundu Géra Mundial, 00:43:21
00:43:22
má na nos ténpu na txeu nos fidjus país00:43:25
00:43:25
ki nos trabadju sta proibidu nos fidjus
sta ta tradu di skóla. 00:43:30
00:43:30
Kel-li ta pô-nu ta pensa na kel ómi ki botadu pa fóra di sinagóga 00:43:34
00:43:34
pamodi el mostra fé na Jizus.00:43:37
00:43:38
Kel kuartu manera di pirsigison nu pode
atxa-l na Apokalipse 13:16, 17.00:43:47
00:43:47
El ta mostra modi ki féra,00:43:49
00:43:49
ki é es sistéma pulítika di Satanás, 00:43:52
00:43:52
ta tenta manda ô “obriga” pesoas, 00:43:56
00:43:56
pa ten se marka na mô ô na testa. 00:43:59
00:43:59
I si es ka ten el, es ka ta pode kunpra nen bende. 00:44:03
00:44:03
Nton, kal ki é kel manera di pirsigison? 00:44:06
00:44:06
É óras ki pesoas ta poi nos irmons ku irmans 00:44:10
00:44:10
ta pasa pa prublémas di dinheru asi pa es ka ser lial. 00:44:13
00:44:13
I kel-li é un manera di pirsigison
ki Satanás txeu bês ta uza.00:44:19
00:44:19
Es ta tra nos irmons di trabadju
pamodi nos irmons ta mante lial pa Jeová. 00:44:23
00:44:23
Pesoas sta ta nega nogôsia ku nos irmons.00:44:26
00:44:26
Un izénplu tristi é modi ki nos irmons tratadu na Malauí, 00:44:30
00:44:30
ka sô pamodi falta di dinheru, 00:44:32
00:44:32
má tanbê es pirsigidu di otus manera 00:44:34
00:44:35
pamodi es ka kunpra karton di partidu ki ta kustaba poku.00:44:38
00:44:38
Es sabia ma présu di kel karton éra baratu, 00:44:42
00:44:42
má es sabia ma si es kunpraba el,
es ta perdeba ses amizadi ku Jeová.00:44:47
00:44:47
Es nega faze kel-la.00:44:48
00:44:48
Kel kintu i últimu manera di pirsigison
ki nu sta ben pâpia di el, 00:44:53
00:44:53
sta na Mateus 5:11.00:44:55
00:44:56
Jizus fla: “Anhos é filís óras ki pesoas difama nhos, 00:45:02
00:45:02
pirsigi nhos, konta mintira00:45:05
00:45:06
i fla tudu tipu di kuza mariadu kóntra nhos pamodi mi.”00:45:11
00:45:11
Nton, é kuzê? Mintira. 00:45:14
00:45:14
Sénpri es ta konta mintira sobri nos na tilivizon, nutisia ô internet. 00:45:18
00:45:18
É klaru ki pesoas konta mintira sobri Jizus. 00:45:20
00:45:20
Es fla ma el tinha dimóni, ma el éra mintirozu,00:45:24
00:45:24
ma el ta kumeba i bebeba txeu.00:45:26
00:45:26
Pesoas konta mintira sobri kristons di primeru séklu.00:45:30
00:45:30
Sima sta na Atus 28:22, kes xéfis di judeus fla Paulu.00:45:35
00:45:35
Versiklu 22 ta fla: “Na verdadi na tudu lugar,00:45:41
00:45:41
sta ta papiadu kóntra es seita.”00:45:45
00:45:45
Ta fika klaru ma es konta mintira kóntra kes kriston.00:45:50
00:45:51
Má, nu pode aguenta firmi ku ajuda di spritu santu.00:45:56
00:45:56
Nton, nu pâpia sô di sinku manera di pirsigison.00:46:01
00:46:02
Nu pâpia di proibison, kadia, nos fidjus ta tradu di skóla,00:46:07
00:46:07
difikuldadis ku dinheru pa inpidi-nu di ser lial i mintira.00:46:12
00:46:13
Nu podia papiaba di monti otus.00:46:15
00:46:15
Má, ka ta inporta ki tipu di pirsigison nu pasa pa el,00:46:19
00:46:19
ku ajuda di spritu santu nu pode kontinua ta ser lial pa Jeová.00:46:24
00:46:24
Má, ten un pergunta txeu inportanti:00:46:26
00:46:27
Modi ki nu pode resebe i kontinua ku spritu santu? 00:46:30
00:46:32
Nu ben pâpia di três manera.00:46:34
00:46:34
Na Lukas 11:13, Jizus fla: 00:46:38
00:46:38
“Nhos Pai na séu ta da spritu santu pa kes ki ta pidi-l!”00:46:44
00:46:44
Nton nu pidi spritu santu.00:46:45
00:46:46
Sugundu, nu ten ki aji di akordu ku spritu santu.00:46:49
00:46:49
Nu ta faze kel-li óras ki nu ta sta na runion,
sai na pregason i lé Bíblia.00:46:54
00:46:54
Tirseru, Efézius 4:30:00:46:57
00:46:57
“Ka nhos poi spritu santu di Deus ta fika tristi.”00:47:01
00:47:01
Pur isu nu ta sforsa txeu pa nu ka faze nada ki 00:47:04
00:47:04
pode inpidi-nu di resebe spritu santu.00:47:06
00:47:07
Nton, nu ta pidi spritu santu, nu ta aji di akordu ku el 00:47:10
00:47:11
i nu ta sforsa txeu pa nu ka pô-l tristi.00:47:13
00:47:13
Dipôs, kel forsa más grandi ki ten na universu,00:47:17
00:47:17
ta da-nu forsa i ta djuda-nu di kuatu manera.00:47:22
00:47:22
Es é kal? 00:47:23
00:47:24
Jizus pâpia di três di es na Juan 14:26:00:47:27
00:47:28
Spritu santu ta ben “djuda-[nu]” 00:47:30
00:47:31
el ta ben “inxina-[nu]” (kel-li é kel sugundu) 00:47:33
00:47:33
i el ta “pô-[nu] ta lenbra tudu kuza” ki Jizus Kristu inxina. 00:47:38
00:47:38
Nton, el ta djuda-nu “lenbra” di kuzas.00:47:41
00:47:42
Pur isu lenbra sénpri di kel-li:00:47:44
00:47:44
Ora pa Jeová ta pidi-l pa djuda-u lenbra
di kuzas óras ki bu sta ta pirsigidu. 00:47:50
00:47:50
Pa djuda-u lenbra di kuzas ki bu meste midita na el na kel momentu.00:47:54
00:47:54
Na Juan 16:13 nu ta atxa más un manera di nu resebe puder. 00:47:59
00:47:59
Jizus fla ma spritu santu ‘ta gia-nu i djuda-nu intende tudu verdadi.’ 00:48:04
00:48:04
Nton, lenbra di kes kuatu manera: 00:48:06
00:48:06
Spritu santu ta djuda-nu, ta inxina-nu,
djuda-nu lenbra i ta gia-nu. 00:48:12
00:48:12
Si bu sta pasaba na un lugar xeiu di bonba,00:48:15
00:48:15
bu ta fikaba kontenti di ten un algen djuntu ku bo 00:48:18
00:48:19
ki konxe kel lugar dretu pa gia-u ku suguransa!00:48:21
00:48:22
I kal ki ta ser rezultadu óras ki nu ta resebe spritu santu? 00:48:26
00:48:26
Ka ta inporta ki pirsigison ki nu pasa pa el,00:48:29
00:48:29
nu ka ta ser divoradu pa Diabu 00:48:31
00:48:31
i nen nu ka ta faze párti di se mundu. 00:48:33
00:48:33
Nu ta kontinua ka ta faze párti di es mundu 00:48:37
00:48:37
i nu ta pode fla kes palavra di Jeová ki sta na nos testu di oji:00:48:40
00:48:41
‘É ka ku forsa di trópas nen ku puder,00:48:45
00:48:45
má é ku spritu santu di [Jeová]’ 00:48:48
00:48:48
ki nu ta konsigi aguenta firmi óras ki nu pirsigidu.00:48:51
00:48:53
Sénpri N ta fika dimiradu pamodi tudu dia00:48:56
00:48:56
nu pode kunfia na kel puder más grandi
ki ten na universu pa da-nu forsa.00:49:02
00:49:03
Na vídiu ku múzika di es mês,00:49:05
00:49:05
repara alguns manera ki spritu santu
ta da un irmon jóven forsa00:49:09
00:49:09
pa el kontinua ku se speransa
fórti duránti ténpus difísil.00:49:13
00:49:34
Jeová Deus é sô bo
Ki é justu, rétu i bon.00:49:47
00:49:48
I ó’ki algen sta sufri txeu
Bu ta krê da-s bu mô.00:50:03
00:50:03
Li déntu mi ten mágua i dór
Pamô dja N sufri txeu.00:50:11
00:50:11
Má julga algen i vinga d’es,
— Sta na bu mô ó Deus.00:50:20
00:50:21
É na bo ki N ta spera.
Bu ta ben difende-m.00:50:36
00:50:37
Bu justisa é sértu,
I el ka ta dura ben.00:50:52
00:51:04
Ka inporta si N prendedu i es
— Leba-m pa tribunal00:51:12
00:51:12
I es ri di mi pamô nha fé,
N ta ben ser lial.00:51:20
00:51:20
Favor, djuda-m ser fórti Pai,
Pa aguenta provason00:51:28
00:51:28
I da-m bu pas ki ta kalma-m
Nha menti i korason.00:51:36
00:51:36
É na bo ki N ta spera.
Bu ta ben difende-m.00:51:51
00:51:52
Bu justisa é sértu,
I el ka ta dura ben.00:52:07
00:52:08
Faze bu justisa ben!
Sô bo ki ta ben traze-l.00:52:23
00:52:23
Dexa bu justisa ben,00:52:31
00:52:31
Pa sufrimentu i dór
Ka fronta más ningen.00:52:41
00:52:41
É na bo ki N ta spera.
Bu ta ben difende-m.00:52:56
00:52:56
Bu justisa é sértu,
I el ka ta dura ben.00:53:18
00:53:21
Nen kes paredi di kadia ka kaba
ku speransa di nos irmon jóven.00:53:25
00:53:25
Envês di konsentra na se situason,00:53:28
00:53:28
el skodje imajina se kabésa na lugaris ki ta daba el00:53:31
00:53:31
koraji, sima pregason, Salon di Reinu
i kaza di ses irmon ku irmans.00:53:37
00:53:38
Bu prende algun kuza na es prugrama00:53:40
00:53:40
ki pode ben da-u forsa na kes dia difísil ki sta pa ben?00:53:44
00:53:45
Nu odja modi ki é inportanti ten sabedoria00:53:48
00:53:48
i kontrola nos sentimentus i un di kes midjór
manera di faze kel-li é djuda otus.00:53:55
00:53:55
Nu odja modi ki alguns irmon xinti más alegria na pregason,00:53:59
00:53:59
kantu ki es faze mudansa na ses prugrama00:54:02
00:54:02
pa es pode studa ku kes ki mostra interesi.00:54:04
00:54:04
I na djobe tizoru nu prende alguns lison sobri livru di Jonas.00:54:09
00:54:10
Nos vídiu di es mês é sobri Montinegru.00:54:13
00:54:13
Nómi Montinegru ta ben di un dialetu italianu00:54:16
00:54:16
i el siginifika “Montanha Prétu”.00:54:18
00:54:18
I kel-la é pamodi el ten txeu arvis la00:54:20
00:54:20
ki ta poi kes florésta na montanha ta fika sukuru.00:54:23
00:54:24
Má simé, Montinegru é un téra di kor i vida.00:54:29
00:54:29
El é sima un diamanti bunitu ki ta brilha na mar Adriátiku.00:54:33
00:54:34
Riu Tara é un di kes riu ki ta fika na kes vali más fundu na Europa.00:54:38
00:54:39
Lagu Scutari é un di kes lagu más grandi ki ten na Balkans00:54:43
00:54:43
i el ten un lugar ki ten kuazi 280 tipu di arvis.00:54:48
00:54:48
Txeu algen ta vizita un sidadi antigu ki txoma Kotor00:54:52
00:54:52
pa odja kes sidadi bunitu,00:54:53
00:54:53
pâsia na kes rua pertadu i bunitu00:54:56
00:54:56
i anda na ses strada famozu ki ten txeu kurva.00:54:59
00:55:00
Kontise txeu géra i sufrimentu na stória di Montinegru.00:55:04
00:55:04
Reinu di Sérvia, Kroásia i Slovénia toma Montinegru na 1918.00:55:10
00:55:10
Na 1929, se nómi trokadu pa Reinu di Iuguslávia,00:55:15
00:55:15
ki ta inklui lugaris ki oji é konxedu pa Bósnia,00:55:19
00:55:19
Erzegovina, Kroásia, Kozovu, Masedónia di Nórti,00:55:23
00:55:23
Montinegru, Sérvia i Slovénia.00:55:26
00:55:26
Dipôs di Sugundu Géra Mundial, el bira Iuguslávia Sosialista,00:55:30
00:55:30
ki dexa di izisti na anu 1992.00:55:34
00:55:34
Na 2006, Montinegru bira ka ta faze párti más di Sérvia.00:55:39
00:55:39
Pamodi kes sufrimentu ki povu di Montinegru pasa pa el,00:55:43
00:55:43
es ta da txeu valor pa kualidadis, sima lialdadi,00:55:47
00:55:47
umildadi, ruspetu i faze sakrifisiu pa otus.00:55:52
00:55:53
Na anu 1922, un jóven di Sérvia ki txomaba Franz Brand00:55:58
00:55:58
obi notísias sábi pa primeru bês na Áustria00:56:00
00:56:00
na un diskursu ki lógu dipôs inpididu
pa kes ki ta faze-nu opozison.00:56:05
00:56:05
Dja ki kel diskursu ka sai-l di kabésa,00:56:07
00:56:07
el disidi ma el tinha ki pregaba verdadis di Bíblia.00:56:10
00:56:11
El volta pa se sidadi i el kumesa ta studa Bíblia00:56:14
00:56:14
djuntu ku un grupu di pesoas ki tinha interesi00:56:16
00:56:16
i dipôs el muda pa Maribor na Slovénia.00:56:19
00:56:19
La el bira barberu i timenti el ta fazeba kes algen barba,00:56:23
00:56:23
el ta pregaba pa es i es ta obiba el ku atenson.00:56:26
00:56:26
Na otu lugar, Alfred Tuček,00:56:29
00:56:29
ki ta komandaba un grupu di múzika di trópa di rei,00:56:32
00:56:32
resebe di un kolega publikasons ku bazi na Bíblia.00:56:35
00:56:35
El larga se trabadju na kel grupu di múzika ki es ta pagaba el txeu dinheru00:56:39
00:56:39
i el bira un di kes primeru pioneru na Iugoslávia.00:56:43
00:56:44
Pa vólta di anu 1930,00:56:47
00:56:47
el viaja djuntu ku otus irmon pa mostra “Foto-Drama da Criação.”00:56:51
00:56:52
El ku se mudjer, Frida, uza bisikléta i mota00:56:55
00:56:55
pa prega na kes lugar ki oji é konxedu pa00:56:58
00:56:58
Kroásia, Masedónia, Montinegru i Sérvia.00:57:01
00:57:02
Oji, Montinegru ten 432 publikador,00:57:05
00:57:05
ki é 4 pursentu más txeu di ki 2024.00:57:09
00:57:09
I es ta kontinua ta prega ku zelu.00:57:12
00:57:12
Kuazi metadi di publikador é pioneru.00:57:15
00:57:15
Sima paizajen é diferenti di nórti pa sul,00:57:18
00:57:18
tanbê es ta prega di maneras diferenti.00:57:21
00:57:21
Na Podgorica, ki é kapital di Montinegru,00:57:24
00:57:24
kongregason Podgorica nórti ten un tiritóriu grandi pa kubri.00:57:29
00:57:29
Alguns publikador ta mora uns 100 kilómetru
ô 60 milha lonji di Salon di Reinu00:57:34
00:57:34
i talvês es ten ki viaja kuazi dôs óra pa sisti runion.00:57:38
00:57:39
Un ô dôs bês pa mês, publikadoris di Podgorica00:57:43
00:57:43
ta organiza pa bai prega na kes vila lonji di sidadi00:57:47
00:57:47
djuntu ku kes irmon ku irmans ki ten la00:57:49
00:57:49
i es ta tenta pâpia ku más algen ki es ta pode.00:57:52
00:57:52
Alvês es ta kumesa ses dia ku runion pa pregason na un parki,00:57:56
00:57:56
pasa un dia interu na pregason ku irmons,00:57:59
00:57:59
sisti runion pa internet,00:58:01
00:58:01
pasa noti ku kes irmon i dipôs volta pa kaza na kel otu dia.00:58:05
00:58:05
Párti sul é konxedu pa kes praia di mar bunitu ki ten.00:58:09
00:58:09
I alguns bês pa anu ta ten turistas dôs bês
más txeu la di ki pesoas ki ta mora la.00:58:14
00:58:15
Pur isu, irmons ta konsentra na tistimunhu pa públiku00:58:18
00:58:18
na kes mês ki ten txeu turista i dipôs óras ki turistas bai,00:58:22
00:58:22
es ta konsentra na tistimunhu di kaza en kaza.00:58:25
00:58:25
Ses zelu sta ta da bon rezultadu.00:58:28
00:58:28
Na 2024, 769 algen sisti komemorason di mórti di Jizus.00:58:33
00:58:34
Kes 37 publikador di kongregason Herceg Novi00:58:38
00:58:38
sta ta manda ses amor i ses mantenha00:58:40
00:58:40
pa irmons ku irmans na mundu interu.00:58:43
00:58:45
Kel-li é JW Broadcasting00:58:47
00:58:47
di Sedi Mundial di Tistimunhas di Jeová.00:58:51
JW Broadcasting — Marsu di 2026
-
JW Broadcasting — Marsu di 2026
Nhos é ben-vindu pa JW Broadcasting®.
Alvês nu pode pasa pa un situason
ki nu ka sabe kuzê ki nu ta faze.
Modi ki nu pode lida ku nos sentimentus óras ki nu tene prublémas gravi?
Tanbê nu sta ben prende más sobri livru di Jonas
ki ten un lison di amor lial.
Ser riku i famozu pode ser un tentason fórti.
Nu ta ben odja spiriénsia di un irman
ki skodje sirbi Jeová envês di ser famozu.
I vídiu ku múzika di es mês ta ben mostra
modi ki nos irmons ku irmans
ta kontinua ku un fé fórti, sikrê es sta na kadia.
Kel-li é JW Broadcasting.
“Ka nhos fika ku korason preokupadu.”
Jizus fla ses apóstlu kes palavra li
lógu dipôs ki el fla-s ma el ka ba sta ku es más.
Talvês ta da pa odjaba ma es staba spantadu i tristi.
I pa djuda-s, Jizus fla kel ki sta na Juan 14:1:
“Ka nhos fika ku korason preokupadu.
Nhos mostra fé na Deus,
nhos mostra fé na mi tanbê.”
Bíblia txeu bês ta fla ma pesoas mau
é sima un mar brabu.
I alvês nu ta xinti kel-li, ka simé?
Antis di nu rekupera dretu di un mau notísia,
otus ta ben.
Txeu kuza ki sta kontise na mundu i na nos vida
pode pô-nu ta xinti kansadu i tristi.
I na fin di un dia txeu bês nu ta obi otus algen ta fla
ô ti mésmu nos nu ta fla: “N sta stafadu.”
Modi ki kes palavra ki Jizus fla ses apóstlu
pode djuda-nu oji popa i uza nos forsa ku sabedoria?
Nu ben pâpia di kes dôs frazi ki Jizus fla
i odja modi ki es pode djuda-nu.
Primeru, nu sta ben pâpia di
“ka nhos fika ku korason preokupadu.”
Kantu ki Jizus fla “ka nhos fika,”
el staba ta inxina ses apóstlu ma es
pode kontrolaba kel situason.
Es pode dexaba ses korason fika preokupadu
ô sforsaba pa kel-la ka kontiseba.
Txeu bês, kel ki nu ta xinti é rezultadu
di kel i nu ta pensa.
Nos sentimentu txeu bês sta ligadu ku un algen, un kuza
ô un situason ki ta pô-nu ta ten lenbransas.
Nton kantu Jizus fla “ka nhos fika”
kel-li krê fla ma nu ten ki ta sforsa
pa nu kontrola nos pensamentu.
Di manera sinplis, si nu pensa na un kuza tristi,
nu ta fika tristi.
Si nu pensa na un kuza prigozu, nu ta xinti ansiadadi.
Nu pode konpara nos menti ku un kaza
grandi ki ten txeu kuartu.
Kada un di kes kuartu é sima un di kes kuza ki kontise na nos vida,
i óras ki nu ta pasa ténpu na kes kuartu,
nu ta xinti kes sentimentu ki sta ligadu ku kes kuza.
Apóstlus di Jizus staba na kel kuartu
ki ta lenbraba es ma el sta ta dexaba es.
I es staba ta xinti tristi i ku ansiadadi.
Má kes palavra di Jizus da-s serteza
ma es podia kontrolaba ses sentimentu.
Es podia dexaba trsteza kababa ku ses forsa mental
ô es podia uzaba ses sentimentu
pa konsentraba na ses fé na Jeová i na Jizus.
Kel-li é un bon kuza pa nu lenbra di el.
Txeu bês, kuza ki nu ta pensa
na el ta afeta nos sentimentus.
Alvês, sima kes apóstlu nu ta
kanba na un kuartu sukuru
ki sta xeiu di tristéza i ansiadadi.
Má lenbra, bu sta sô ta vizita kel kuartu.
Bu ka krê mora na el.
Un otu manera di ka dexa nos korason fika preokupadu,
é uza nos forsa ku sabedoria.
Izaías 55:2, ta fla:
“Pamodi ki nhos ta kontinua ta gasta dinheru ku kel ki é ka pon,
i nhos ta gasta nhos saláriu ku kel ki ka ta da alegria?”
Sima nu ka ta pagaba dinheru
pa un kumida ki ka bale nada,
nu ka krê gasta nos forsa mental
na kuzas ki ka ta da-nu alegria.
Pensa na kel-li:
Si bu dadu mil skudu pa bu kume
duránti un dia interu
i bu gastaba 800 skudu sô na kafé,
bu ka ta fikaba ku txeu dinheru
pa almosu i janta, ka simé?
Di mésmu manera, nu ten sô un bokadinhu di forsa mental
pa nu uza tudu dia, pur isu nu meste
toma kuidadu na manera ki nu ta uza-l.
Na kuzê ki bu ta gasta bu forsa?
Pensa na kel-li:
‘N sta ta gasta nha forsa na kuzas
ki na verdadi N ka meste?’
Imajina ma un algen pasa-u pa
frenti dirapenti timenti bu sta konduzi
ô bu tratadu di manera injustu ô un algen diziludi-u.
Kes kuza li pode pô-u ta fika txeu
xatiadu i ta gasta txeu forsa.
Má kel-li é un bon manera di uza
nos kapasidadi di pensa?
‘N sta ta gasta txeu di kel forsa ki N ten
pa kada dia na kuzas ki ka ta da-m alegria?’
Bu ta daba un algen bu kartera xeiu di dinheru
i bu ta flaba el “Tra kantu ki bu krê”?
Bon, si é un algen ki bu ta ama i bu ta kunfia na el, talvês.
Má si é ka si bu ka ta dexaba el tra kel ki el kreba.
Di mésmu manera, nu meste popa nos forsa mental
pa nu uza-l ku kes algen ki nu ta ama.
Uza-l dretu na undi ki é mas inportanti.
Ku nos família, ku nos irmons ku irmans
i prinsipalmenti, na nos adorason i amor pa Jeová.
Redi sosial, pulítika, asuntus di trabadju, diverson i otus kuza
é kuzas ki ta poi nos menti kansadu i sen forsa.
Nu ka ta da-s nos kartera i fla:
“Toma, tra kel ki bu krê”
pamodi si nu faze kel-li,
nu ta fika sen nada pa nu da kes algen ki nu ta ama.
Óras ki nu ta uza nos forsa dretu ku kes algen
i na kes kuza ki é inportanti di verdadi,
nton, nu ta ser filís.
Txeu algen ta gasta dinheru
pa faze karker kuza ki ta agrada-s.
Nu ka ta ser filís si nu pensa sô na nos kabésa.
Jizus fla ma nu ta “ser más filís óras ki nu ta da.”
Ten txeu kuza ki nu pode prende ku Jizus
sobri modi ki nu ta uza nos sentimentu i nos forsa dretu.
Nu pode pensa na filisidadi asi:
Filisidadi é rezultadu di amor ki nu
ta mostra pa otus algen.
Pensa na kel-li:
Kal ki é rezultadu di faze un fogera?
É kalor i lus.
Nu ka pode fla ma nu krê kalor i lus
sen ki primeru nu faze un fogera.
Bu meste sforsa pa bu faze un fogera
i dipôs rezultadu ki bu ta ten é kalor i lus.
Óras ki nu ta sforsa pa nu mostra amor pa otus algen,
un di kes rezultadu ki nu ta ten
é sentimentu di filisidadi.
Kes palavra di Jizus “ka nhos fika ku korason preokupadu”
ta djuda-nu odja ma nu pode skodje
ten pensamentus puzitivu
ki pode influensia nos sentimentu
óras ki nu ta uza nos forsa mental dreru
na família, ku nos irmons ku irmans
i prinsipalmenti na nos adorason i amor pa Jeová.
Gósi nu ben konsentra na kel sugundu
kuza ki Jizus fla na Juan 14:1.
“Nhos mostra fé na Deus,
nhos mostra fé na mi tanbê.”
Nhos repara ma Jizus ka fla sô pa nu “ten fé,”
sima si fé é un kualidadi ki ka sta ligadu ku ningen.
Má el fla klaru ma nu ten ki ten fé na el i na Jeová.
Nton, óras ki bu sta pasa pa prublémas ô bu sta ku ansiadadi,
lenbra ma Jeová i Jizus sta na bu ladu
i es sta ta trabadja pa rezolve bus
prubléma pa tudu ténpu.
É sima si es sta na un kuartu pértu di kel ki bu sta.
Bu pode kóre pa ses kuartu kalker
óra através di orason i óras ki bu ta midita.
Ten fé ma Jeová ta pode i ma el ta ben
kaba ku kes kuza mariadu di es mundu,
ta djuda-nu kalma nos sentimentu.
Jizus sabe ma pamodi nos é inperfeitu
nu ta pensa ma é nos ki ten ki rezolve tudu kuza.
Na kel diskursu na monti el fla:
“Nhos para di preokupa dimás.”
Pamodi?
Pamodi “nhos Pai ki sta na séu sabe ma nhos meste tudu kes kuza li.”
Bu ten fé ma Jeová ta intende bu situason
i ma el ta intende kuzê ki bu meste?
Kel fé li ta djuda bu korason ka fika preokupadu.
Nu ta fika ku más ansiadadi inda óras ki nu ta
tenta rezolve prublémas ki nu debe dexaba na mô di Jeová.
Pur izénplu, bu pode kaba ku pobréza?
Bu ten soluson pa bedjisa?
Pa géra?
Krimi?
I prubléma na sosiadadi?
Óras ki nu ta pensa di kel manera li,
nu ta intende ma é klaru ki nu ka ta konsigi rezolve-s.
Nu sabe ma Jeová i Jizus ta ben uza
Reinu di Deus pa rezolve-s.
Sin, fé na Jeová i na Jizus é midjór manera
di nu kontrola nos sentimentu,
prinsipalmenti óras ki nu ta obi notísias ka sábi
ô pasa pa prublémas.
Tevi un ténpu ki N staba ku txeu ansiadadi
pamodi kes kuza ki staba ta kontise ku nos irmon
na otus párti di mundu,
sima na Eritreia i na Rúsia.
Talvês dja bu kustuma xinti si.
Kel-li ta mexe ku nos sentimentu.
Má modi ki nu pode “ka dexa [nos]
korason fika preokupadu,” sima Jizus fla?
Un kuza ki djuda-m é pensa na kel-li:
‘Kongregason dja faze kel ki es ta pode?
Betel i Sedi Mundial dja faze tudu kel ki es ta pode?
Dja N ora pa es?’
Si respósta pa kes pergunta li é sin,
nton N ta fla: “Jeová, dja nu faze kel ki nu pode.
Nton gósi sta na bu mô.”
Salmu 112:7 ta mostra modi ki un algen
justu pode lida ku un notísia ka sábi.
El ta fla: “El ka ta ben xinti medu di mau notísia.
Se korason sta trankuilu pamodi el ta kunfia na Jeová.”
Nton, kuzê ki pode djuda-nu lida ku maus notísia?
É kunfia ma Jeová ta uza se spritu santu pa djuda-nu.
Óras ki nu sta kansadu ô nu sta
xinti ma nu ka tene forsa pa más nada,
nu debe lenbra ma Jeová promete
ma el ta da-nu “puder alén d normal.”
Ten fé ma el ta kunpri kel promésa li pa bo.
Óras ki nu ta ora pa Jeová sobri modi ki nu sta xinti,
el ta obi-nu i el ta da-nu kapasidadi pa nu lida ku kel situason.
Kel-li ka krê fla ma el ta tra-nu kel prubléma.
Má di serteza el ta djuda-nu lida dretu ku el.
Romanus 12:11 ta fla ma nu debe dexa
“spritu santu pô-nu ta ten zelu.”
Dexa spritu santu ta pô-nu ta ten zelu
ta lenbra-m di un tipu di pédra, ki é spesial.
Óras ki nu ta uza un tipu di lus pa el, sima kel-li el ta brilha.
Má sen kel lus el ta parse sima un pédra normal.
Má óras ki bu torna poi kel lus na el,
nhos ta konsigi odja modi ki el ta brilha?
É si ki nu ta fika óras ki spritu di Jeová sta na nos.
Di mésmu manera, Jeová ta uza se spritu santu
pa pô-nu ta bira novu tudu dia.
Nu pode fla ma é sima si el ta poi kel
algen ki nos é di pa déntu brilha.
É sima un mininu ki di noti ta fika ku medu na se kuartu.
Pa undi ki el ta kóre?
Pa kuartu di mamá ku papá.
‘Es sabe kuzê ki es ta faze.
Es ta djuda-m.’
Orason é nos manera di kóre pa kuartu
di Jeová i fla-l modi ki nu sta xinti.
I Jeová ta uza se spritu santu,
Bíblia i nos irmons pa konsola-nu.
É sima si el ta poi se lus límia na nos,
i kel-li ta da-nu “puder alén di normal.”
Óras ki nu pasa pa un situason
ki poi nos korason preokupadu dimás,
nu debe lenbra ma kel-la é ka úniku kuartu ki ten na kaza.
Óras ki bu ta faze orason i bu ta lé Bíblia,
é sima si Jeová ta pega-u na mô
i leba-u pa un otu kuartu di kel kaza
pa bu pasa ténpu ku el.
Bu sta na kuartu di lutu?
El ta leba-u pa kuartu di resureison.
Bu sta duenti?
El ta leba-u pa kuartu di saúdi perfeitu.
Bu sta na kuartu di vergónha pamodi
kes kuza ki bu faze?
El ta leba-u pa kuartu di perdon.
Nhos ta konsigi imajina modi ki apóstlus xinti kantu
ki es odja Jizus dipôs ki el resusitadu?
Kel-li é un grandi diferénsa entri kel kuartu
ki es staba di Jizus sta ta dexa-s
i kel kuartu Jizus dja volta pa es otu bês!
Ses fé na Jeová i na Jizus rekonpensadu.
Pa tirmina, nu ben lenbra di alguns
di kes lison ki nu pâpia di el
sobri kes palavra ki Jizus fla na Juan 14:1.
Kes palavra di Jizus, “ka nhos fika ku korason preokupadu,”
ta mostra ma manera ki nu ta pensa
pode influensia nos sentimentu di manera puzitivu.
Tanbê nu debe uza nos forsa mental dretu pa nos família,
nos amigu, nos irmons ku irmans
i prinsipalmenti na nos adorason i amor pa Jeová.
Jizus tanbê fla: “Nhos mostra fé na Deus,
nhos mostra fé na mi tanbê.”
Kunfia ma Jeová i Jizus ta konpo kel ki nu ka ta pode.
Jeová ta ben konpo pa tudu ténpu kalker
prubléma ki pode afeta nos sentimentu.
Ti la, nu meste ten fé ma Jeová ta ben da-nu
“puder alén di normal”
pa lida ku situasons difísil ki nu sta ta pasa pa el gósi.
Óras ki bu xinti ansiadadi ô kansadu
dimás pa lida ku un situason,
midita na kes palavra di Jizus ki sta na Juan 14:1:
“Ka nhos fika ku korason preokupadu.
Nhos mostra fé na Deus,
nhos mostra fé na mi tanbê.”
Jonas éra un sérvu di Jeová
ki meste prende kunfiaba na Deus
i kantu el faze kel-li, el fika más priparadu
pa lida ku ses sentimentu.
Odja kuzê más ki bu pode prende ku el
na es novu vídiu di <i>Djobe Tizoru.</i>
Papá, N gosta txeu di kel drama di <i>Stória di Jonas.</i>
Sin, vídiu ta djuda txeu.
Má Bíblia ta djuda-nu prende más óras ki nu ta faze un pergunta sinplis,
ki é: Kuzê ki kel-li ta inxina-m sobri Jeová?
Ok, dexa-m skrebe kel-li.
Bu pensa na algun kuza?
N repara ma Jeová ta púrdua i ma el ten paxénxa.
É simé.
Jeová mostra txeu paxénxa ku el timenti el
sta ta kriaba na fé i na sabedoria.
Na kapitlu 3, versiklu 1, Jeová da-l más un xansi.
Jeová proteje Jonas di maus rezultadu di ses éru
i koriji-l ku amor kantu el mostra un mau atitudi.
N fika dimiradu pamodi Jeová ka dizisti di Jonas.
N ta konkorda, kel-la é pamodi Jeová mostra-l amor lial.
Bu ta lenbra di kuzê ki é amor lial?
Parse-m ma sin.
Otu ajuda pa studa é djobe siginifikadu di palavras ki bu ka konxe.
Nu djobe kuzê ki el siginifika na Disionáriu di palavras di Bíblia ?
Skrebe “amor lial” na lugar di faze piskiza na bu Bíblia.
Bu repara ma el ta da un link pa Disionáriu di palavras di Bíblia?
Dexa-m djobe.
Dja N atxa.
Bu pode lé kuzê ki el ta fla la, favor?
El ta fla:
Amor lial é “un amor motivadu pa konpromisu,
lialdadi i un amizadi fórti.”
É kel-la própi ki N odja na situason di Jonas.
Jeová sta disididu na djuda kes ki adora-l pamodi el ta ama-s.
Má Jonas ka intende kel-li.
Jonas kontinua ta pensa sô na se kabésa,
sikrê el pasa pa tenpistadi, três dia na bariga di pexi
i odja kes algen di Nínivi ta rapende.
Dipôs ki Jeová popa kes algen di Nínivi,
Jonas fika xatiadu,
talvês el pensa ma pesoas ta atxaba ma el éra un proféta falsu.
Sikrê ku tudu kuza ki el pasa el,
el ta prifiriba pa es moreba di ki es pensaba mal di el.
Jonas ka mutu pensa dretu na kel momentu.
Modi ki Jeová reaji?
Di serteza midjór di ki mi.
Manera ki Jonas reaji ka krê fla ma el éra mau algen.
Jeová uza un planta pa inxina Jonas un lison.
Kuzê ki kapitlu 4, versiklu 6 ta fla?
El ta fla ma Jeová poi un planta
ta kria pa proteje Jonas di sol,
i kel-la pô-l ta fika kontenti.
Kel-li ta mostra bondadi di Jeová
pamodi Jonas ka ajiba dretu.
I versiklu ta fla: “Jonas fika txeu kontenti.”
Nton nu ta odja ma amor lial di Jeová
djuda Jonas muda di atitudi.
Kel-li ta mostra ma Jeová pripara
Jonas pa kuzê ki el krê inxinaba el.
Jonas staba prontu pa prende más un lison.
Jeová manda un bitxu pikinoti pa mata kel planta.
Ka un algen, sô un planta.
I modi ki Jonas reaji?
El fika xatiadu otu bês.
I foi na kel momentu la ki Jeová djuda-l intende situason.
El sta na versiklus 10 i 11.
Kel-li foi un bon lison!
Jeová pergunta Jonas:
‘Si bu xinti péna di kel planta li,
ami tanbê N ka debe xintiba péna di pesoas di Nínivi
i kes txeu animal ki es ten?’
Kel stória ta tirmina ku kes palavra li.
Jonas tirmina se livru ku kes palavra di Jeová.
El intende pontu.
Ta fika klaru ma Jonas prende odja pesoas sima Jeová ta odja-s.
N ta fika dimiradu di odja modi ki
Jeová mostra Jonas amor lial,
ka ta inporta kuzê ki kontise.
Nu djobe más.
Kenha más ki xinti amor lial di Jeová na kel stória li?
É sô Jonas?
Nu ben tenta uza kes sujiston ki sta na kel livru <i>Imita ses fé</i>:
“Uza bu imajinason.
Imajina ma bu sta la.
Tenta xinti kuzê ki kes algen xinti i odja kuzê ki es odja.
Djobe modi ki es reaji kantu kes kuza kontise
i odja modi ki bo bu ta reajiba.”
Bu ta konsigi imajina modi ki Jonas ta xintiba
si el odjaba kes marinheru ta txoraba pa ses deus falsu,
dja ki el sabia ma ses deus ka ta djudaba es?
I sikrê Jonas fla ma kulpa éra di sel,
kes ómi ka krê botaba el na mar.
É verdadi, es faze tudu kel ki es ta pode pa es salvaba el.
Jeová mostra Jonas ma kes marinheru ki ka ta sirbiba el
tinha bons kualidadi i modi ki es staba ku medu i dizusperadu.
Bu ta taxa ma Jonas kumesa ta odja kes
marinheru sima Jeová ta odjaba es?
Tanbê, pamodi ki Jeová manda Jonas pa ba profetiza
pa un nason stranjeru, ki ka ta adoraba el?
Talvês el tenta da kes algen di Nínivi un xansi pa es konxe-l.
Nton, ken ki xinti amor di Jeová?
Bon, kantu N pensa na kel-li,
N odja ma Jeová mostra amor lial pa Jonas.
Má tanbê el mostra amor pa kes
marinheru i pa kes algen di Nínivi.
Bu ten razon.
I pensa na kel-li:
Enbóra Jonas fadja, óras ki el ben resusitadu,
el ta ben sabe ma Jeová uza kel se fadja
pa inxina un kuza sobri se Fidju.
Modi ki bu ta atxa ma Jonas ta ben xinti
óras ki el ben fika ta sabe ma Jizus uza se nómi
i ti mésmu konpara se kabésa ku el?
Uau!
Dja nu odja izénplu perfeitu di Jeová
na mostra amor lial.
Má i nos, modi ki nu pode imita Jeová?
Bon, primeru kuza ki N pensa na el,
é na óras ki nu ta ba prega di kaza en kaza.
Pa N ser sinseru, N ka mutu gosta.
Prinsipalmenti óras ki nu ta ba pa kaza di algen
i es ka ta krê obi kuzê ki N tene pa fla.
Má dipôs N ta lenbra ma faze kel-li é más inportanti
di ki modi ki N ta xinti.
Kel-li krê fla ma si Jeová ka ta dizisti
di pesoas pamodi ki mi N ta dizisti?
N gosta di kuzê ki bu fla.
Kel-li ta mostra ma bu intende kuzê ki é más inportanti.
Tanbê kel stória li ta lenbra-m
di óras ki N resebe un diziginason ki
N ta xinti ma N ka ta konsigi faze.
Alvês N ka ta reaji dretu
i N ta fla kuzas ki N ta rapende dipôs.
Dipôs N ka ta xinti dretu ku manera ki N reaji
i N ta kumesa ta kulpa nha kabésa.
Má ta konsola-m sabe ma Jeová ka ta uza kes kuza kóntra nos.
El ta odja ken ki nos é di pa déntu
i ku paxénxa el ta djuda-nu bira maduru.
Nu pode prende tudu kel-li si nu pergunta:
Kuzê ki kel-li ta inxina-m sobri Jeová,
djobe palavra ki nu ka konxe i uza imajinason.
Inda ten más kuza pa nu prende!
Kuzê ki nu pode prende si nu uza nos imajinason
i poi na lugar di Jonas kantu
ki el staba el sô na bariga di pexi,
ta ora pa Jeová djuda-l?
Kuzê ki nu ta prende óras ki nu ta odja
ma prega pa kes algen di Nínivi
ka éra difísil, sima Jonas pensaba ma ta sérba?
Pur izénplu, nu ben djobe li na . . .
Kel-li é un grandi lison!
Manera ki Jonas aji ka pô-l ta ser un algen mau.
N ten serteza ma nhos ta atxa más tizoru
timenti nhos ta lé sobri amor ki
Jeová mostra Jonas i kes ninivita.
Na mundu interu, kongregasons ta sta
ku vontadi pa txiga kel sima spesial,
ki é vizita di enkaregadu di grupu di kongregason
i se spoza si el é kazadu.
Nu ben prende más sobri modi ki kel prugrama
di inkorajamentu li kumesa ta fazedu.
Simana di vizita di Enkaregadu di grupu di kongregason
é un simana spesial pa tudu kongregason di Tistimunhas di Jeová.
Es ta prega, es ta faze diskursu ki ta inkoraja
i es ta pasa ténpu ku irmons.
Má modi ki kel trabadju li kumesa?
I ki mudansas ki tevi?
Nu ben diskubri na es vídiu di
<i>Nos organizason ka ta para.</i>
Viajen di vizita kongregason kumesa
poku ténpu dipôs ki Jizus móre.
Alguns ómi sima Paulu, Barnabé i Timótiu
mandadu pa bai inkoraja kongregasons.
Organizason di Jeová kumesa ta sigi ses izénplu
na 1894 kantu ki es kumesa ta manda reprizentantis
pa vizita i inkoraja grupus di studantis di Bíblia.
Ku ténpu kes irmons li dadu nómi di peregrinus.
Es ta viajaba di un kongregason pa kel otu,
es ta pasaba un ô dôs dia ku es pa inkorajaba es
pa es kontinua ta sirbi Jeová.
I viajaba na kel ténpu éra txeu difísil.
Imajina ma abo éra un di kes primeru peregrinu sima <i>Edward Brenisen</i>
ki mandadu pa ba vizita irmons na un vila izoladu
ki ta fika na oésti di Mérka.
Bu viajen ta kumesa na un konboiu
dipôs di noti na un karósa kubértu
i na fin bu ten ki faze un viajen kunpridu i kansadu
na montanhas na un karósa diskubértu ki ta sakudi txeu.
Kes peregrinu tinha ki ser bon na inxina
má tanbê es tinha ki ser umildi sima <i>Alexander Graham</i>.
Irmon <i>Alexander</i> ta fazeba diskursus interesanti i animadu,
má alvês ses diskursu éra
kunpridu dimás i ta lebaba óras.
Kantu irmon <i>Russell</i> fika ta sabe di kel-li,
el skrebe un karta pa irmon <i>Alexander</i> i el da-l alguns konsedju.
El fla: “Nha irmon ki N krê txeu,
N sabe ma bu ta ama kes verdadi di Bíblia
i ma bu krê pâpia sobri es,
talvês é pamodi kel-li ki nen bu ka ta da kónta di ténpu ta pasa.”
Irmon <i>Alexander</i> seta kel konsedju ku umildadi
i el bira un peregrinu ki irmons ta ama txeu
i ki ta faze diskursu sábi i kurtu.
Na kel ténpu diziginason prinsipal di un peregrinu
éra fazeba diskursu públiku.
Má pa vólta di 1920 kel-li muda.
Duránti ses vizita kes irmons diziginadu
pa organiza pregason di kaza en kaza.
Nton es dadu nómi di diretoris di sirvisu rejional
i dipôs sérvus rejional.
Kel-li ta mostra ma ses trabadju prinsipal éra sirbi i djuda irmons.
Má dipôs tevi un mudansa más grandi inda.
Di 1933 ti 1935 kantu alguns algen ki ta faze-nu opozison
tenta para nos trabadju di pregason,
alguns kongregason faze un prugrama
spesial pa prega djuntu.
Kel-li poi irmons ta bira más unidu ku kunpanheru.
Dipôs, pa kuzas fika más organizadu,
irmons faze grupus ki kada un di es tinha uns 20 kongregason.
Kes sérvu di zóna éra diziginadu pa
vizita kada un di kes kongregason
i di ténpu en ténpu kongregasons ta djuntaba
pa sistiba asenbleia di zóna,
ki é sima asenbleia ku enkaregadu di
grupu di kongregason ki nu ta faze oji.
Na 1942 kes enkaregadu ki ta viajaba
dadu novu nómi ki é sérvus di irmons.
Un di es éra <i>Angelo Catanzaro</i>.
El tinha sô 19 anu kantu el resebe es diziginason.
Más tardi irmon <i>Angelo</i> fla ma el éra un
ministru ki ta sta sénpri ta muda.
Duránti más di 60 anu na se trabadju
el ku se mudjer viaja pa kuazi tudu párti di Mérka.
Es inkoraja irmons i es djuda monti di kes
ki batiza bira más amigu di Jeová.
Ku ténpu, kes irmons ki ta viajaba fika
ta txomadu di sérvus di sirkuitu
i dipôs enkaregadus di grupu di kongregason.
Dja ten txeu ténpu ki kes irmon li i ses mudjer
sta ta faze txeu sakrifisiu pa sirbi ses irmon,
es ta dexa ses kaza pa es ta fika ta viaja
di un lugar pa kel otu
i ti mésmu faze viajens lonji.
Txeu di es é sima <i>Winston Payne </i>i se mudjer <i>Pam,</i>
ki tinha uns 20 anu kantu es kumesa ta faze ses
trabadju di vizita kongregasons na Pasífiku Sul.
Es tinha ki kustumaba na ilhas undi ki tinha txeu moskitu,
éra kenti dimás i alvês ka tinha txeu kumida.
Má simé es fika ta ama ses diziginason
i ta xinti más amigu di kes irmon ku irmans
di kes lugar ki ta ama-s txeu.
Oji ten monti di irmons ki ta trabadja na vizita kongregason.
Pa es sta priparadu pa ses diziginason
es ta sisti un skóla ki kumesa ta fazedu na 1999.
Skóla pa Enkaregadus di Grupu di Kongregason i ses mudjer
sta ta fazedu gósi na txeu párti di mundu.
Nómi di kes irmon ki ta viaja pa vizita kongregason
muda txeu duránti anus.
Má tevi un kuza ki ka muda.
Sima na ténpu di Paulu,
kes irmon li ku ses mudjer sta dispostu na gasta tudu kuza ki es ten
óras ki es ta trena otus na pregason,
inkoraja kes más jóven i fortalese kongregason.
Nton óras ki es ba vizita bu kongregason
pensa na kuzê ki bu pode faze
pa bu mostra ma bu ta da valor pa ses sakrifisiu.
Nu ta ben odja otu bês óras ki nu ben prende
más sobri stória di povu di Jeová
na otu vídiu di <i>Nos organizason ka ta para.</i>
Nu ta agradese Jeová pa nos enkaregadus
di grupu di kongregason ki ta sforsa txeu
i pa ses mudjer ki ta faze txeu sakrifisiu.
Bu ten algun lenbransa sábi di algun di kes irmon li ô kazal
pa izénplu ki es dexa na pregason?
Talvês un di es insentiva-u pa bu alkansa bus méta
i pa bu faze más pa Jeová.
É ka tudu nos ki ta pode ser enkaregadu di grupu di kongregason,
má nu pode imita kel amor ki es ta mostra pa pesoas.
Odja modi ki alguns irmon konsigi faze más na pregason
sô pamodi es faze alguns mudansa.
Dipôs ki nu da kónta ma es meste di ajuda na pregason,
Jeová djuda-nu odja ma si nu mudaba pa li
nu ta sérba di txeu ajuda.
Dja nu ten kuatu anu ta sirbi na
kongregason <i>Quechua</i> di Bulívia.
Nha nómi é Fermandu.
I mi é Mikaela.
I nu ta sirbi na kongregason <i>Quechua</i> di Bulívia
na Ingeniero Huergo, na Arjentina.
Na txeu párti di Bulívia é difísil ganha dinheru ki ta da pa vive.
Pamodi kel-li, txeu pesoas ta muda pa li
pa ben trabadja na agrikultura.
Kel tipu di trabadju li é duru.
Alvês es ta trabadja ti 11 ô meia-noti.
Es ta faze tudu kel ki es ta pode na ses trabadju.
Kel midjór óra pa atxa-s na pregason é un
bokadinhu antis di es kumesa ta trabadja di tardi.
Pur isu é difísil bai pregason na kel óra la
pamodi tenperatura ta sta un 40 grau.
Alvês nu ten ki faze studu timenti es sta ta trabadja.
Nton, timenti es sta ta faze kodjéta ô ta faze otus trabadju,
nu ta ba ta lé un parágrafu ô un testu di Bíblia.
Pur izénplu, nu pode mostra-s nómi di Deus,
ki nunka es ka obiba antis.
I óras ki es ta obi kel-li ô kalker otu kuza
ki ta txoma-s atenson, es ta para.
Kel-li ta mostra ma es krê sabe más
i bu ta da kónta ma es staba ta presta atenson,
sikrê es sta ta trabadja.
Txeu bês es ta fla-nu pa nu spera
ti ki es tirmina di trabadja.
Pur isu, nu ta disidi djuda-s pa es pode tirmina más faxi.
Na kumesa es ta atxaba stranhu.
I es ta perguntaba: “Nhos ten serteza
ma nhos krê djuda-nu?”
Es ta flaba: “Nhos ropa pode fika suju.”
Má nu ta fikaba kontenti di djuda-s, i nu tevi bons rezultadu.
I kel-li ki nu kreba.
Nu krê biraba amigu di nos studanti,
asi pa nu pode djudaba es faze prugrésu.
Kel-li djuda-s odja ma nu ta preokupa ku es di verdadi.
Kuzê ki más N gosta na pregason
é odja modi ki kes algen sinseru ta reaji.
N ta ama pregason.
N ka ta atxa ma pregason é un kuza difísil dimás.
Ami é <i>Toni Marrero.</i>
Nha nómi é <i>Maryluz.</i>
Anos é di Spanha, i gósi nu sta ta sirbi na Paraguai.
Duránti koronavírus, nu fika na kaza.
Nu tevi ki muda tudu na nos vida.
Má pâpia pa tilifóni ku un algen ki bu ka sta ta odja,
ta daba mi txeu medu.
N atxa un algen ki N oferese-l un studu di Bíblia dirétu.
N fika dimiradu pamodi el fla, sin N krê studa.
N purgunta-l si N podia mandaba el
un mensajen na kel otu dia
ku un purgunta pa el pensa na el, i el fla-m sin.
Na komésu N pensa ma el ka staba interesadu
pamodi el dura ki responde-m.
Má kantu ki el responde di noti,
N intende ma el éra un algen txeu okupadu.
I ma ka ta inportaba ki óra, el staba sénpri ta trabadja.
Má lógu ki N intende kel-li, N faze mudansa.
Nton un dia N purgunta-l si se mudjer kria studaba tanbê.
I el fla-m sin.
Má kel-li ka kontise lógu, nu tevi ki spera uns mês.
Nu tinha ki staba sénpri prontu pa se xamada,
pamodi sénpri el ta txomaba.
Alvês, éra 9, 10, ô 11 óra di noti.
Má el ta mandaba un mensajen:
“Di li sinku minutu dja-m sta prontu.”
Dipôs nu ta fazeba xamada ku vídiu,
el ta txigaba i el ta kunprimentaba faxi,
el ta trokaba ropa di trabadju i el ta xintaba pa studa.
Ka foi fásil na komésu.
Na kes primeru dia. . .
Má dipôs, ku ténpu el bira na un kuza ki nu gosta txeu.
Pamodi sénpri nu ta tirminaba. . .
. . .txeu txeu kontenti.
Dipôs di studu, senpri nu ta djobeba kunpanheru,
i nu ta flaba: “Kel-li sta ta kontise mê?”
É simé.
I: “El sta interesadu di verdadi mê?”
Má sin, el staba interesadu mê.
Es kreba sin.
Na poku ténpu, es kumesa ta aplika kel ki
es staba ta prende i na un anu, es batiza.
N sta txeu kontenti.
I tudu dia N ta agradese Jeová pamodi bale péna.
Tudu dia.
Inxina un algen ki mostra interesi
na un lugar i na óra ki é midjór pa el
pode iziji faze sakrifisiu.
Má nu ta xinti sábi óras ki nu ta faze mudansa
pa nu djuda un algen bira más amigu di Jeová.
Dja ten más di 20 anu ki stória di irman <i>Rosalía Phillips</i>
parse na revista <i>Nhos korda!</i>.
Di kel ténpu pa gósi, modi ki se disizon di sirbi Jeová
djuda-l i djuda kes algen ki ta sta na se vólta?
N nase na un família di kantoris i artistas txeu famozu.
Talvês kel más famozu foi nha pai,
<i>Germán Valdés</i>, más konxedu pa <i>Tin Tán</i>.
Múzika ta fazeba párti di mi.
Désdi pikinoti, kantu ki N kria flaba un kuza
N ta panhaba nha viola i N ta kumesaba
ta fazeba múzika di nha manera.
Nunka N ka tevi obijetivu di ser un kantora profisional.
Kel-li ka éra nha dizeju.
Má poku ténpu dipôs, papá móre.
I pa-m pode djuda nha família, N odja ma N tinha ki ranjaba un trabadju.
N entra na un grupu di múzika, i N bira un kantora i un atríz txeu konxedu.
Má, N kumesa ta da kónta ma pesoas ki N ta pasaba ténpu ku es
ta fazeba konportamentu seksual mariadu i es ka éra sinseru.
Pur isu, N dexa di kunfia na pesoas.
Kantu N konxe verdadi,
N diskubri ma ten algen sinseru i ki ta ama-m di verdadi.
Nton N kumesa ta faze mudansa pamodi N bira un algen diferenti.
Alegri, kontenti i animadu.
Kantu nu volta pa Méxiku
nos preokupason éra si nos fidjus ta krê sérba kantor profisional.
Mi ku nha maridu nu faze tudu kel ki nu ta pode pa kel-li ka kontiseba.
<i>Gi</i><i>a</i><i>n</i><i>na</i>, nha fidju-fémia, tinha 17 anu
kantu N leba-l ku mi pa un entrivista di trabadju
na sidadi di Méxiku, na un di kes inpréza más
inportanti ki ta faze prugrámas di tilivizon.
I la tinha un ómi ki ta djobe pesoas ki ten taléntu ki odja-l i pergunta-l:
“Bo tanbê, bu ta kanta?”
El fla ma sin.
Nton el kanta i kel ómi odja ma el ten un vós bunitu.
El gosta tantu di se vós ki lógu el konvida-l pa se skritóriu.
Nton, N obi kel ómi ta fla-l:
“Odja, bu pode faze un karera na kel inpréza di tilivizon li.
Nu ta bira-u txeu konxedu.
N ta da-u un kontratu, i bu ta ben sugunda-fera nu ta sina-l.”
Kantu <i>G</i><i>ian</i><i>n</i><i>a</i> sai, N staba ku txeu medu.
I N pergunta-l: “Bu seta kel oférta ki el faze-u?”
I el fla-m: “Nau, mamá. N ta ama nha sirvisu pa Jeová.
Modi ki N ta setaba si N gosta di ser pioneru fíksu?”
Un simana dipôs, el fika dimiradu
pamodi el resebe un konviti pa partisipa
na un prujétu di múzika na Betel.
I gósi el sta kontenti pamodi el ta pode
uza se vós bunitu ki el ten pa lova Jeová.
I dja ten alguns anu ki Jeová sta da-nu oportunidadi
di trabadja djuntu na prujétus di múzika na Betel.
Alguns bês, N odja modi ki Satanás tenta distrai-m.
Pa da onra pa nha pai N oferesedu txeu oportunidadi di trabadju,
má es ta tomaba mi txeu ténpu.
Klaru ki N ka seta kes trabadju,
pamodi N ka ta konsigi kontinuaba ta ser pioneru fíksu.
Jeová kontinua ta bensua-m duránti tudu kes anu li.
Tudu bês ki es ta ofereseba mi un kontratu i N ka ta setaba el,
Jeová ta daba mi otu kuza.
Pur izénplu, el da-m oportunidadi di pripara kumida
pa kes ki ta kursa skólas di organizason
Tudu kes dizafiu ki N pasa pa el inxina-m kunfia na Jeová
i sima apóstlu Paulu fla,
“sen fé nu ka ta pode agrada Deus” i ma “el ta rekonpensa kes ki ta djobe-l asériu.”
N ta xinti txeu alegria di prega djuntu ku nha mai, ki dja ten más di 90 anu.
I nu gosta di sprimenta maneras diferenti di prega.
Sima ténpu ba ta pasa, txeu di nhas família pidi studu di Bíblia
i alguns di es bira Tistimunhas di Jeová.
N gosta óras ki mi, mamá i nha fidju-fémia
nu ta sta djuntu ta toka viola, ta kanta
i odja modi ki irmons ta divirti i ta fika kontenti.
N tene gana di inkontra ku papá na mundu novu.
N ta ba resebe-l, mostra-l nhas fidju,
leba-l pa el fika djuntu ku mamá.
N ta spera ma ta ser pértu di mar.
Kuza ki más N krê é pa nu ba kanta djuntu,
sima nu ta kustuma fazeba antis.
N sta disididu na ser lial pa Jeová pa tudu ténpu.
Fórti spiriénsia bunitu!
Irman <i>Rosalía</i> kunfia na Jeová,
i pamodi kel-li, el ku se família tevi txeu benson.
Jeová krê pa nu kunfia na el,
prinsipalmenti na kes ténpu más difísil.
Na es adorason di palmanhan, irmon <i>Stephen Lett</i>
ta ben mostra-nu modi ki nu pode
kunfia na Jeová duránti pirsigison.
Téma pa nos diskursu di oji é:
“Spritu santu ta da-nu forsa
pa nu aguenta pirsigison.”
I komentáriu di <i>Sentinéla</i> di oji ta pâpia di txeu tipu di pirsigison
ki povu di Deus pa pasa pa el.
Má Zakarias 4:6, ki é nos testu di oji,
ta da-nu serteza ma ka ta inporta
ki tipu di pirsigison nu pasa pa el
si nu ten spritu santu nu pode ten
bons rezultadu na aguenta firmi.
Má, pamodi ki Satanás ta pirsigi povu di Jeová?
Pa pô-s ta para di sirbi Jeová
ô ta dexa di ser lial pa el di algun manera.
Pensa na un lion.
Satanás é sima un lion ki ta krê divora algun kuza.
Bon, kuzê ki ta kontise ku un kuza óras ki lion ta divora-l?
El ta pasa ta faze párti di kel lion, ka simé?
El ta fika na se korpu.
É kel-li ki Satanás krê faze ku nos.
El krê pa kes ki “ka ta faze párti di mundu”,
pa bira ta faze párti di se mundu
ô nu pode fla ma ta faze párti di el.
Má, ku ajuda di spritu santu nu sta
disididu na ka dexa kel-la kontise.
Nton, kal ki é alguns manera di pirsigison
ki dja uzadu i inda sta ta uzadu kóntra povu di Deus?
Nu ben pâpia di sinku di es di manera brévi.
I antis di Armajedon ben,
nu ka sabe kal di kes pirsigison li ki anos
ô kes algen ki nu ta ama ta ben pasa pa el.
Nton, nu debe sta disididu na mante lial pa Jeová
si nu ben pasa pa alguns di kes pirsigison li
i djuda otus algen faze mésmu kuza tanbê.
Primeru é proibison.
Trabadju di Tistimunhas di Jeová dja
proibidu na más di 100 país
Nos trabadju di pregason dja proibidu
na txeu país ki ten manera di
governa diferenti di kunpanheru.
Na ténpu ki Bíblia skrebedu nos trabadju proibidu tanbê.
Konstruson di ténplu proibidu na anu 522 A K.
Na ténpu di apóstlus trabadju di pregason
di disiplus di Jizus proibidu na txeu lugar.
I pamodi es ka obi ku kel proibison
es lebadu na frenti di kes rei i governador.
Má modi ki spritu santu djuda-s
kantu ki es lebadu na frenti di kes rei i governador?
Modi ki el ta djuda-nu si kel-li kontise ku nos?
Nu abri Mateus kapitlu 10 i nu atxa respósta pa kel-li.
Modi ki spritu santu ta djuda-nu?
Nu ta ben kumesa na versiklu 19.
Jizus fla: “Má, óras ki es intrega nhos,
ka nhos fika preokupadu dimás ku kuzê ki nhos ta fla
ô modi ki nhos ta fla,
[ka nhos preokupa ku kuzê ô modi ki nhos ta fla, pamodi?]
pamodi na kel óra nhos ta sabe kuzê ki nhos ta fla.
Pamodi é ka sô nhos ki ta pâpia,
má é spritu di nhos Pai
ki ta pâpia através di nhos.”
Nton é ka sô nhos ki ta pâpia.
É klaru ki nu ten ki faze nos párti,
má spritu santu ta djuda-nu sabe kuzê ki nu ta fla
sima kel testu li ta da-nu serteza.
Kel otu manera di pirsigison é kadia.
Kes primeru kriston txeu bês podu na kadia
Jizus dja flaba kel-li.
Na Lukas 21:12 el fla:
“Pesoas ta ben poi nhos prézu,. . .
es ta ben intrega nhos. . .na kadia.”
Oji kel-li sta ta kontise.
Na nos ténpu, Tistimunhas di Jeová
txeu bês sta ta podu na kadia.
Nu sabe ma Rúsia i kes ki ta apoia-l
sta ta uza kel tipu di pirsigison li kóntra nos irmons,
má txeu otus país sta ta faze mésmu kuza.
Pur isu, nu ten ki óra pa nos irmons
ku irmans ki sta na kadia
Irmons sénpri ta insentiva-nu pa nu óra pa kes ki sta na kadia
Eritreia, Turkumeniston, Rúsia i otus lugar.
I N gosta di kel ki Ebreus 13:3:
“Nhos lenbra di kes ki sta na kadia,
sima si nhos staba na kadia djuntu ku es.”
Talvês, gósi nu ka sta na kadia,
má na futuru pode ben kontise.
Nu ta fikaba kontenti si irmons oraba pa nos
“sima si [es] staba na kadia djuntu ku [nos].”
Tirseru manera di pirsigison.
Nos fidjus sta ta tradu di skóla.
Satanás sabe ma óras ki el mexe ku nos fidjus,
el sta ta toka na minina di nos odju.
I el ta spera ma kel-li ta poi pai ku
mai ta ser dislial pa Jeová.
Kel-li foi un prubléma gravi ma
Mérka duránti Sugundu Géra Mundial,
má na nos ténpu na txeu nos fidjus país
ki nos trabadju sta proibidu nos fidjus
sta ta tradu di skóla.
Kel-li ta pô-nu ta pensa na kel ómi ki botadu pa fóra di sinagóga
pamodi el mostra fé na Jizus.
Kel kuartu manera di pirsigison nu pode
atxa-l na Apokalipse 13:16, 17.
El ta mostra modi ki féra,
ki é es sistéma pulítika di Satanás,
ta tenta manda ô “obriga” pesoas,
pa ten se marka na mô ô na testa.
I si es ka ten el, es ka ta pode kunpra nen bende.
Nton, kal ki é kel manera di pirsigison?
É óras ki pesoas ta poi nos irmons ku irmans
ta pasa pa prublémas di dinheru asi pa es ka ser lial.
I kel-li é un manera di pirsigison
ki Satanás txeu bês ta uza.
Es ta tra nos irmons di trabadju
pamodi nos irmons ta mante lial pa Jeová.
Pesoas sta ta nega nogôsia ku nos irmons.
Un izénplu tristi é modi ki nos irmons tratadu na Malauí,
ka sô pamodi falta di dinheru,
má tanbê es pirsigidu di otus manera
pamodi es ka kunpra karton di partidu ki ta kustaba poku.
Es sabia ma présu di kel karton éra baratu,
má es sabia ma si es kunpraba el,
es ta perdeba ses amizadi ku Jeová.
Es nega faze kel-la.
Kel kintu i últimu manera di pirsigison
ki nu sta ben pâpia di el,
sta na Mateus 5:11.
Jizus fla: “Anhos é filís óras ki pesoas difama nhos,
pirsigi nhos, konta mintira
i fla tudu tipu di kuza mariadu kóntra nhos pamodi mi.”
Nton, é kuzê? Mintira.
Sénpri es ta konta mintira sobri nos na tilivizon, nutisia ô internet.
É klaru ki pesoas konta mintira sobri Jizus.
Es fla ma el tinha dimóni, ma el éra mintirozu,
ma el ta kumeba i bebeba txeu.
Pesoas konta mintira sobri kristons di primeru séklu.
Sima sta na Atus 28:22, kes xéfis di judeus fla Paulu.
Versiklu 22 ta fla: “Na verdadi na tudu lugar,
sta ta papiadu kóntra es seita.”
Ta fika klaru ma es konta mintira kóntra kes kriston.
Má, nu pode aguenta firmi ku ajuda di spritu santu.
Nton, nu pâpia sô di sinku manera di pirsigison.
Nu pâpia di proibison, kadia, nos fidjus ta tradu di skóla,
difikuldadis ku dinheru pa inpidi-nu di ser lial i mintira.
Nu podia papiaba di monti otus.
Má, ka ta inporta ki tipu di pirsigison nu pasa pa el,
ku ajuda di spritu santu nu pode kontinua ta ser lial pa Jeová.
Má, ten un pergunta txeu inportanti:
Modi ki nu pode resebe i kontinua ku spritu santu?
Nu ben pâpia di três manera.
Na Lukas 11:13, Jizus fla:
“Nhos Pai na séu ta da spritu santu pa kes ki ta pidi-l!”
Nton nu pidi spritu santu.
Sugundu, nu ten ki aji di akordu ku spritu santu.
Nu ta faze kel-li óras ki nu ta sta na runion,
sai na pregason i lé Bíblia.
Tirseru, Efézius 4:30:
“Ka nhos poi spritu santu di Deus ta fika tristi.”
Pur isu nu ta sforsa txeu pa nu ka faze nada ki
pode inpidi-nu di resebe spritu santu.
Nton, nu ta pidi spritu santu, nu ta aji di akordu ku el
i nu ta sforsa txeu pa nu ka pô-l tristi.
Dipôs, kel forsa más grandi ki ten na universu,
ta da-nu forsa i ta djuda-nu di kuatu manera.
Es é kal?
Jizus pâpia di três di es na Juan 14:26:
Spritu santu ta ben “djuda-[nu]”
el ta ben “inxina-[nu]” (kel-li é kel sugundu)
i el ta “pô-[nu] ta lenbra tudu kuza” ki Jizus Kristu inxina.
Nton, el ta djuda-nu “lenbra” di kuzas.
Pur isu lenbra sénpri di kel-li:
Ora pa Jeová ta pidi-l pa djuda-u lenbra
di kuzas óras ki bu sta ta pirsigidu.
Pa djuda-u lenbra di kuzas ki bu meste midita na el na kel momentu.
Na Juan 16:13 nu ta atxa más un manera di nu resebe puder.
Jizus fla ma spritu santu ‘ta gia-nu i djuda-nu intende tudu verdadi.’
Nton, lenbra di kes kuatu manera:
Spritu santu ta djuda-nu, ta inxina-nu,
djuda-nu lenbra i ta gia-nu.
Si bu sta pasaba na un lugar xeiu di bonba,
bu ta fikaba kontenti di ten un algen djuntu ku bo
ki konxe kel lugar dretu pa gia-u ku suguransa!
I kal ki ta ser rezultadu óras ki nu ta resebe spritu santu?
Ka ta inporta ki pirsigison ki nu pasa pa el,
nu ka ta ser divoradu pa Diabu
i nen nu ka ta faze párti di se mundu.
Nu ta kontinua ka ta faze párti di es mundu
i nu ta pode fla kes palavra di Jeová ki sta na nos testu di oji:
‘É ka ku forsa di trópas nen ku puder,
má é ku spritu santu di [Jeová]’
ki nu ta konsigi aguenta firmi óras ki nu pirsigidu.
Sénpri N ta fika dimiradu pamodi tudu dia
nu pode kunfia na kel puder más grandi
ki ten na universu pa da-nu forsa.
Na vídiu ku múzika di es mês,
repara alguns manera ki spritu santu
ta da un irmon jóven forsa
pa el kontinua ku se speransa
fórti duránti ténpus difísil.
Jeová Deus é sô bo
Ki é justu, rétu i bon.
I ó’ki algen sta sufri txeu
Bu ta krê da-s bu mô.
Li déntu mi ten mágua i dór
Pamô dja N sufri txeu.
Má julga algen i vinga d’es,
— Sta na bu mô ó Deus.
É na bo ki N ta spera.
Bu ta ben difende-m.
Bu justisa é sértu,
I el ka ta dura ben.
Ka inporta si N prendedu i es
— Leba-m pa tribunal
I es ri di mi pamô nha fé,
N ta ben ser lial.
Favor, djuda-m ser fórti Pai,
Pa aguenta provason
I da-m bu pas ki ta kalma-m
Nha menti i korason.
É na bo ki N ta spera.
Bu ta ben difende-m.
Bu justisa é sértu,
I el ka ta dura ben.
Faze bu justisa ben!
Sô bo ki ta ben traze-l.
Dexa bu justisa ben,
Pa sufrimentu i dór
Ka fronta más ningen.
É na bo ki N ta spera.
Bu ta ben difende-m.
Bu justisa é sértu,
I el ka ta dura ben.
Nen kes paredi di kadia ka kaba
ku speransa di nos irmon jóven.
Envês di konsentra na se situason,
el skodje imajina se kabésa na lugaris ki ta daba el
koraji, sima pregason, Salon di Reinu
i kaza di ses irmon ku irmans.
Bu prende algun kuza na es prugrama
ki pode ben da-u forsa na kes dia difísil ki sta pa ben?
Nu odja modi ki é inportanti ten sabedoria
i kontrola nos sentimentus i un di kes midjór
manera di faze kel-li é djuda otus.
Nu odja modi ki alguns irmon xinti más alegria na pregason,
kantu ki es faze mudansa na ses prugrama
pa es pode studa ku kes ki mostra interesi.
I na djobe tizoru nu prende alguns lison sobri livru di Jonas.
Nos vídiu di es mês é sobri Montinegru.
Nómi Montinegru ta ben di un dialetu italianu
i el siginifika “Montanha Prétu”.
I kel-la é pamodi el ten txeu arvis la
ki ta poi kes florésta na montanha ta fika sukuru.
Má simé, Montinegru é un téra di kor i vida.
El é sima un diamanti bunitu ki ta brilha na mar Adriátiku.
Riu Tara é un di kes riu ki ta fika na kes vali más fundu na Europa.
<i>Lagu Scutari </i>é un di kes lagu más grandi ki ten na <i>Balkans</i>
i el ten un lugar ki ten kuazi 280 tipu di arvis.
Txeu algen ta vizita un sidadi antigu ki txoma Kotor
pa odja kes sidadi bunitu,
pâsia na kes rua pertadu i bunitu
i anda na ses strada famozu ki ten txeu kurva.
Kontise txeu géra i sufrimentu na stória di Montinegru.
Reinu di Sérvia, Kroásia i Slovénia toma Montinegru na 1918.
Na 1929, se nómi trokadu pa Reinu di Iuguslávia,
ki ta inklui lugaris ki oji é konxedu pa Bósnia,
Erzegovina, Kroásia, Kozovu, Masedónia di Nórti,
Montinegru, Sérvia i Slovénia.
Dipôs di Sugundu Géra Mundial, el bira Iuguslávia Sosialista,
ki dexa di izisti na anu 1992.
Na 2006, Montinegru bira ka ta faze párti más di Sérvia.
Pamodi kes sufrimentu ki povu di Montinegru pasa pa el,
es ta da txeu valor pa kualidadis, sima lialdadi,
umildadi, ruspetu i faze sakrifisiu pa otus.
Na anu 1922, un jóven di Sérvia ki txomaba <i>Franz Brand</i>
obi notísias sábi pa primeru bês na Áustria
na un diskursu ki lógu dipôs inpididu
pa kes ki ta faze-nu opozison.
Dja ki kel diskursu ka sai-l di kabésa,
el disidi ma el tinha ki pregaba verdadis di Bíblia.
El volta pa se sidadi i el kumesa ta studa Bíblia
djuntu ku un grupu di pesoas ki tinha interesi
i dipôs el muda pa <i>Maribor</i> na Slovénia.
La el bira barberu i timenti el ta fazeba kes algen barba,
el ta pregaba pa es i es ta obiba el ku atenson.
Na otu lugar, <i>Alfred Tu</i><i>ček</i>,
ki ta komandaba un grupu di múzika di trópa di rei,
resebe di un kolega publikasons ku bazi na Bíblia.
El larga se trabadju na kel grupu di múzika ki es ta pagaba el txeu dinheru
i el bira un di kes primeru pioneru na Iugoslávia.
Pa vólta di anu 1930,
el viaja djuntu ku otus irmon pa mostra <i>“Foto-Drama da Criação.”</i>
El ku se mudjer, <i>Frida</i>, uza bisikléta i mota
pa prega na kes lugar ki oji é konxedu pa
Kroásia, Masedónia, Montinegru i Sérvia.
Oji, Montinegru ten 432 publikador,
ki é 4 pursentu más txeu di ki 2024.
I es ta kontinua ta prega ku zelu.
Kuazi metadi di publikador é pioneru.
Sima paizajen é diferenti di nórti pa sul,
tanbê es ta prega di maneras diferenti.
Na <i>Podgorica</i>, ki é kapital di Montinegru,
kongregason <i>Podgorica</i> nórti ten un tiritóriu grandi pa kubri.
Alguns publikador ta mora uns 100 kilómetru
ô 60 milha lonji di Salon di Reinu
i talvês es ten ki viaja kuazi dôs óra pa sisti runion.
Un ô dôs bês pa mês, publikadoris di <i>Podgorica</i>
ta organiza pa bai prega na kes vila lonji di sidadi
djuntu ku kes irmon ku irmans ki ten la
i es ta tenta pâpia ku más algen ki es ta pode.
Alvês es ta kumesa ses dia ku runion pa pregason na un parki,
pasa un dia interu na pregason ku irmons,
sisti runion pa internet,
pasa noti ku kes irmon i dipôs volta pa kaza na kel otu dia.
Párti sul é konxedu pa kes praia di mar bunitu ki ten.
I alguns bês pa anu ta ten turistas dôs bês
más txeu la di ki pesoas ki ta mora la.
Pur isu, irmons ta konsentra na tistimunhu pa públiku
na kes mês ki ten txeu turista i dipôs óras ki turistas bai,
es ta konsentra na tistimunhu di kaza en kaza.
Ses zelu sta ta da bon rezultadu.
Na 2024, 769 algen sisti komemorason di mórti di Jizus.
Kes 37 publikador di kongregason <i>Herceg Novi</i>
sta ta manda ses amor i ses mantenha
pa irmons ku irmans na mundu interu.
Kel-li é JW Broadcasting
di Sedi Mundial di Tistimunhas di Jeová.
-