JW subtitle extractor

Vorongo Nzapa na ndapre ti Mémorial ti 2026—Mark Sanderson: A bungbi ala oko na yâ ti ndoye: "Kete kundu ti ataba" nga "ambeni taba" (Luc 12:32)

Video Other languages Share text Share link Show times

E yeke na ngia mingi
ti duti beoko na ala kue
na lango so ayeke kota
ahon atanga ni kue ti ngu so,
nan goi so e yeke sara ande Dango bê
na kuâ ti Seigneur na Sauveur ti e,
Jésus Christ!
Atâa ndo wa la ala yeke dä na yâ ti dunia
nga atâa situation wa la ala yeke na yâ ni,
e yeke sûr so ala yeke na ngia mingi
ndali ti so ala hinga so ala yeke na popo
ti azo so agrisa ape
akota cadeau use ti ndoye so ahon atanga ni,
so e yeke sara tënë na ndö ni na lakui so
na ngoi ti dango bê na kuâ ti Christ.
Fadeso
e yeke sara lisoro na ndö ti versê ti e ti laso.
Ita Christopher Mavor la ayeke diko ni na e.
Lango ti Memorial, jeudi 2 Avril.
“Kete kundu ti ataba, ala sara mbeto pëpe,
ndali ti so Babâ ti ala abâ so
a yeke nzoni ti mû Royaume ni na ala.
—Luc 12:32.
Texte ti e ndapre so
atënë ti yâ ni ayeke mingi ape,
me atënë ni so
ayeke kota tënë.
Jésus asara lani tënë so na
“kete kundu ti ataba.”
Ndani la na yâ ti lisoro ti e,
e yeke bâ ahundango tënë oku
so andu “kete kundu ti ataba.”
Kozo ni,
“kete kundu ti ataba” ayeke azo wa?
Bon, Jésus wani akiri tënë na hundango tënë so
na Luc 12:32, na ngoi so lo tene:
“Kete kundu ti ataba,
ala sara mbeto pëpe,
ndali ti so Babâ ti ala abâ so
a yeke nzoni ti mû Royaume ni na ala.
” A yeke polele so,
Jésus ayeke sara lani tënë ti azo so ayeke
gue ande ti komande legeoko na lo
na yâ ti Royaume ti yayu.
Ngbanga ti nyen la lo iri ala
“kete kundu ti ataba”?
Na Apocalypse chapitre 5,
asara na e tënë ti azo so ayeke gue ande
ti komande legeoko na Jésus Christ.
Zia e diko legeoko versê 9 na 10
a tene:
Ala he mbeni fini bia, ala tene:
“Mo lingbi biani ti mû rouleau ni
nga ti zi anzoroko ni,
ngbanga ti so a fâ mo awe
na mo vo na mênë ti mo azo na Nzapa,
azo ti akete mara kue,
azo ti ayanga ti kodro kue,
azo ti akodro kue
nga na azo ti amara kue,
na mo sara si ala ga mbeni royaume
na aprêtre ti Nzapa ti e,
na ala yeke komande tongana
agbia na ndö ti sese.
’”Versê 9 afa polele so
grâce na sandaga ti Jésus,
lo vo azo na Jéhovah
“azo ti akete mara kue,
azo ti ayanga ti kodro kue,
azo ti akodro kue
nga na azo ti amara kue.”
Versê 10 afa so
ala yeke ga ande “aprêtre”
nga “ala yeke komande tongana agbia
na ndö ti sese.”
Me juska ge ade e wara kiringo
tene na hunda ti e ni ape,
ngbanga ti nyen la Jésus a-iri
ala “kete kundu ti ataba”?
Na Apocalypse chapitre 14,
a sara tënë na ndö ti même groupe so,
so ayeke azo so avo ala na sese ge
ti gue ti komande legeoko na Jésus.
Me na yâ to oko chapitre ni so
e wara mbeni détail so ayeke important mingi.
Zia e diko ensemble Apocalypse 14:1, 3
a tene: “Na pekoni, mbi bâ ndo,
na bâ,
Molenge ti taba ni ayeke
luti na ndö ti Hoto ti Sion,
lo na azo 144 000 na terê ti lo;
a sû iri ti lo
na iri ti Babâ ti lo na ndö ti lê ti ala.
Ala yeke he mbeni bia so ayeke tongana
fini bia,
ala he ni na gbele trône
nga na gbele acréature osio so ayeke na fini
nga na gbele a-ancien ni,
na zo oko
alingbi ti hinga bia ni so nzoni pëpe,
gï azo 144 000
so a vo ala na ndö ti sese .”
Eskê ala bâ détail so ayeke important ge so?
Bible afa wungo ti azo so
ayeke vo ala na sese ge,
ayeke azo 144 000.
Ka ngbanga ti nyen la Jésus airi ala
“kete kundu ti ataba”?
Gi na bango wungo ni so
reponse ni ayeke claire.
Azo 144 000
ayeke mbeni wungo so ayeke kete mingi
tongana a haka ni
na wungo ti azo kue so
ayeke na ndö ti sese laso,
so wungo ti ala ahon 8 milliards.
Me,
ngbanga ti nyen la ti pensé so,
so Jéhovah asoro gï kete wungo ti azo
na tapande azo 144 000,
na sese ti gue ti komande
legeoko na Molenge ti lo
ayeke mbeni sarango ye so ayeke na lege ni.
Zia e bâ gï mbeni tapande so ayeke simple.
Laso na yâ ti akodro 190 tongaso
a yeke wara mbeni ye tongana
assemblée nationale
so na yâ ni ayeke wara ambeni zo
so ayeke sara kua na iri ti apeuple.
Wungo ti azo oke
la a yeke wara ala na yâ ti a-assemblée
190 so?
Azo 46 000 tongaso.
A yeke intéréssant?
A soro gï kete wungo ti azo
ti représenté azo milliards mingi
so ayeke na yâ ti akodro so.
Donc a yeke na lege ni
so Nzapa asoro gï kete wungo ti azo
na popo ti akete mara kue,
azo ti ayanga ti kodro kue,
azo ti akodro kue
nga na azo ti amara kue
ti komande legeoko na Molenge ti lo.
Na e yeke sûr so Jéhovah
ayeke mû nzoni desizion na
ndö ti zo wa la lo yeke soro lo.
Ye so asara si e kiri e pensé na pendere hunda
so andu “kete kundu ti ataba.
” Ngbanga ti nyen la a soro ambeni zo
ti ga membre ti “kete kundu ti ataba”?
Eskê a yeke ngbanga ti so ala yeke na ngangu,
ala yeke na mosoro
wala ala yeke kota zo na yâ ti dunia so?
Bible akiri tënë na hunda so tâ polele.
Zia e diko ye so bazengele Paul atene
na 1 aCorinthien 1:26-29:
Nyen la ye so afa na e?
Jéhovah asoro ambeni zo na
yâ ti “kete kundu ti ataba” pëpe
ndali ti so ala yeke na ngangu,
ala azo ti mosoro
wala ala yeke kota zo na yâ ti dunia so.
Me Jéhovah asoro ala
ndali ti apendere sarango ye so ala yeke na ni,
ala sara terê ti ala kete,
ala yeke na mabe
nga ala yeke nduru ti sara kua na lo.
So azo ti dunia so
abâ azo ti “kete kundu ti ataba” tongana
ambumbuse zo,
a fa na gigi ndara
nga na ngangu ti Jéhovah.
Lo peut ti sara kua na awakua
ti lo so ayeke simple,
so ayeke be-ta-zo,
so asara terê ti ala kete
ti sara mbeni ye so apika bê.
Ye so afa polele so
Nzapa ake azo ti baba,
me lo yeke
mû kota nzobe ti lo na azo so
asara terê ti ala kete
.” kite ayeke dä ape so,
fason so Jéhovah asoro na amembre
“kete kundu ti ataba”
amû lege na zo oko ape
na popo ti ala ti pika kate ti lo.
Mbeni hunda ni ayeke so wa?
Aye ti nzoni wa la “kete kundu ti ataba”
ayeke ga ande na ni na azo kue
so ayeke vivre na ndö ti sese?
apocalypse chapitre 21
afa azo 144 000 tongana
mbeni gbata so ayeke yayu,
Fini Jérusalem,
na versê 9 atene so ala yeke
wali ti Molenge ti taba ni .”
Versê 2 ti si na 4 atene:
So ayeke apendere tufa la!
Toto ayeke dä encore ape,
mua ayeke dä,
pasi ayeke dä,
même kua ayeke duti ande dä ape.
“Kete kundu ti ataba”
ayeke duti ande na kota ngia
ti sara kua legeoko na Jésus Christ
ti mû na azo anzoni ye kue so e wara
grâce na ye so a futa ti zi azo.
Eskê ala imaginé awe
tongana nyen la dutingo ti azo
ayeke duti ande pendere mingi
na ndö ti sese tongana a zi siokpari
na terê ti azo kue kue kue.
Zo kue ayeke ga mbilimbili kue,
nga songo ti azo na Jéhovah ayeke kiri
tongana ti kozo.
Fadeso ndangba hunda ti e ayeke so wa?
Laso songo wa la ayeke na popo
ti azo so ayeke membre ti “kete kundu ti ataba”
na azo so ayeke beku
ti wara fini ti lakue lakue na ndö ti sese?
Na Jean 10:16, Jésus atene:
Ye ti manda ni ayeke nyen?
Jéhovah abungbi oko
azo so ayeke na beku ti wara fini na yayu
na ala so ayeke na beku ti wara fini na sese
ti ga mbeni “kundu oko”
na gbe ti Berger ti e, Jésus Christ.
Ni la na lakui so
na ngoi so e yeke bungbi ande
ti dabe ti e na kuâ ti Christ,
e yeke duti pëpe tongana agroupe use
so ayeke nde nde.
A yeke vrai so
gï amembre ti “kete kundu ti ataba”
la ayeke te mapa
nga ayeke nyon vin ni.
Me, ye so apika bê ti e mingi ayeke so
na ngoi ni so
ayeke ti bâ tongana nyen la
Jéhovah abungbi azo ti lo beoko.
Azo ti amara kue,
ti akodro kue,
nga na ti ayanga ti kodro kue
ayeke bungbi ndo oko
tongana mbeni kundu
so ayeke beoko ti kiri singila
na Jéhovah, Nzapa ti e, nga na Molenge ti lo
so lo ndoye lo mingi,
Jésus Christ ndali ti ye so
ala sara ndali ti e.
Ita Mavor,
mo peut ti diko commentaire ni.
“Na ngoi ti Kobe ti Seigneur,
Jésus amû mapa so a sara na
levure ape na abazengele ti lo
na lo tene na ala so ayeke tapande ti terê ti lo.
Na pekoni, lo mû na ala kopo ti vin na lo
tene ayeke tapande ti “mênë ti mbele ni”.
Azo so ayeke na yâ ti fini mbele
ni ayeke “azo ti Israël [ti yingo]”
so ayeke duti ande “na yâ ti Royaume ti Nzapa.”
Tënë so Jésus atene na ngoi ti Kobe
ti Seigneur abâ “kete kundu ti ataba”.
Kete groupe so akomanse na
abazengele be-ta-zo
so ayeke lani na terê ti lo na
ngoi ti Kobe ti Seigneur ni.
Ala la ayeke wara place
na terê ti Jésus na yayu.”
Merci, Chris.
Fadeso ala suivre nzoni dikongo
Bible ti Mémorial ti laso.
Ambaí so e yeke gue ti diko ni,
a soro aversê ni na yâ ti a-Évangile osio kue.
Na kozo lango ti Matanga ti mapa
so a sara na levure pëpe,
adisciple aga na terê ti Jésus, ala hunda lo:
“Mo ye e leke aye ni na ndo wa
si mo te kobe ti Pâque ni?”
18 Lo tene na ala:
“Ala gue na yâ ti gbata ni, na ndo ti zo tongaso,
na ala tene na lo:
‘Maître atene:
“Ngoi ti mbi so a diko ni awe ayeke nduru ti si.
Mbi na adisciple ti mbi e yeke sara
Matanga ti Pâque na da ti mo.”’”
Adisciple ni asara ye ni tongana
ti so Jésus amû yanga na ala.
Ala leke aye kue ndali ti Matanga ti Pâque.
Na kozo lango ti Matanga ti mapa
so a sara na levure pëpe,
lango so lakue a yeke mû
sandaga ti Matanga ti Pâque,
adisciple ti Jésus atene na lo:
“Mo ye e gue e leke aye ni na ndo
wa si mo te kobe ti Pâque ni?
”Na ndö ti tënë so,
lo tokua ambeni disciple ti lo use,
lo tene na ala:
“Ala gue na yâ ti gbata ni.
Kâ, mbeni koli so ayô ta ti sese na ngu
na yâ ni ayeke tingbi ande na ala.
Ala mû peko ti lo,na ndo so lo lï dä,
ala tene na wa ti da ni:
‘Maître atene:
“Kubu ti agene so mbi lingbi ti te kobe ti Pâque dä na adisciple ti mbi ayeke na ndo wa?”’
Lo yeke fa na ala ande mbeni
kota kubu so ayeke na nduzu,
so a leke ye kue na yâ ni awe.
Ala leke aye ni kâ ndali ti e.”
Tongaso,
adisciple ni ague, ala lï na yâ ti gbata ni
na ala wara aye ni gï
tongana ti so Jésus atene fade na ala.
Ala leke aye kue ndali ti Pâque ni.
Lango ti Matanga ti mapa so a sara
na levure pëpe asi fadeso awe.
Na lango ni so,
a doit ti mû sandaga ndali ti Pâque ni.
Tongaso,
Jésus atokua Pierre na Jean, lo tene:
“Ala gue ala leke kobe ti Pâque ti tene e te.
” 9 Ala hunda lo:
“Mo ye e leke aye ni na ndo wa?”
Lo tene na ala:
“Bâ,
tongana ala lï na yâ ti gbata ni,
mbeni koli so ayô ta ti sese na ngu
na yâ ni ayeke tingbi ande na ala.
Ala mû peko ti lo na yâ ti da so lo yeke lï dä.
Ala tene na wa ti da ni:
‘Maître atene:
“Kubu ti agene
so mbi lingbi ti te kobe ti Pâque dä
na adisciple ti mbi ayeke na ndo wa?”’
Koli so ayeke fa na ala ande mbeni
kota kubu so ayeke na nduzu,
so aye ayeke na yâ ni.
Ala leke aye ni kâ.”
Tongaso adisciple ni ague na ala wara aye
ni gï tongana ti so Jésus atene fade na ala.
Ala leke aye kue ndali ti Matanga ti Pâque ni.
Ndali ti so kozo na Matanga ti Pâque ni
lo hinga so ngbonga ti lo asi awe ti
tene lo zia dunia so ti kiri na Babâ ni,
Jésus
so andoye azo ti lo so ayeke na yâ ti dunia ni
andoye ala juska na nda ni.
Na ngoi so ala ngbâ ti te kobe ti lakui ni,
andâ Zabolo azia na bê ti Judas Iscariote,
molenge ti Simon,
awe ti kä Jésus.
So Jésus
ahinga so Babâ ni azia aye kue
na maboko ti lo awe
na so lo londo na Nzapa si lo ga,
na lo yeke kiri na Nzapa,
lo londo na terê ti kobe ti lakui ni,
lo zi abongo ti lo ti ndö ni.
Lo mû mbeni bongo,
lo kanga na yâ ti lo.
Na pekoni,
lo tuku ngu na yâ ti mbeni kota dû ti sembe,
lo komanse ti sukula gere ti adisciple ni
nga ti mbô ni na bongo so lo kanga na yâ ti lo.
“Ala zia si bê ti ala agi ala pëpe.
Ala mä na bê na Nzapa,
ala mä na bê na mbi nga.
Na yâ ti da ti Babâ ti mbi,
ando ti lango ayeke mingi.
Tongana ndo ayeke dä pëpe,
ka mbi sara tënë ni na ala awe,
ngbanga ti so
mbi yeke gue ti leke ndo ndali ti ala.
Nga,
tongana mbi gue mbi leke mbeni ndo ndali ti ala,
mbi yeke kiri ti ga
na mbi yeke yamba ala na ndo ti mbi,
si na ndo so mbi yeke dä ala
nga ala lingbi ti duti dä.
Tongaso ala kue
so ayeke suivre programme so,
pardon
ala sara ye kue so ala peut ti sara
ti duti dä na lakui so
na place so ayeke sara dango bê na kuâ ti Christ
na ndo so ala yeke dä.
Même si aprésent so aninga
awe la mo fa tënë ape,
wala aprésent so
mo yeke mbeni zo so a zi lo na yâ ti congrégation,
sara éffort ti ga na lakui so
ti fa singila ti bê ti mo
ndali ti ye so Jéhovah nga na Christ Jésus
asara ndali ti mo.
Zia si Jéhovah asara tufa
na ndö ti ala kue
so ayeke suivre programme so,
nga zia si ala hinga so
e ye ala mingi.