00:00:02
Le faatomuaga o le tusi o Kolose.00:00:04
00:00:07
Na tusia e le aposetolo o Paulo lenei tusi faagaeeina i Roma00:00:11
00:00:11
i le pe tusa o le 60 po o le 61 T.A.00:00:14
00:00:15
O le taimi lea o loo faafalepuipui o ia i ina,00:00:18
00:00:18
ma saisaitia i se fale.00:00:20
00:00:21
O le tusi a Paulo i Kerisiano i Kolose00:00:23
00:00:23
ua faailoa mai ai e le‘i asiasi atu lava o ia i Kolose.00:00:27
00:00:27
E foliga mai o le faapotopotoga i ina o fua o galuega mamafa a Epafara.00:00:32
00:00:32
Ae na iloa e Paulo nisi o sui o le faapotopotoga e aofia ai Afia,00:00:36
00:00:37
Akeripa ma Filemoni, o ē na ia tusi atu ai fo‘i se tusi faagaeeina.00:00:42
00:00:43
E le‘i umi talu ona faavaeina le faapotopotoga,00:00:46
00:00:46
ae taumafai a‘oa‘o pepelo e faasesēina Kerisiano i filosofia taufaasesē.00:00:51
00:00:51
Na malaga Epafara mo le faitau selau o maila mai i Kolose e aga‘i atu i Roma,00:00:56
00:00:56
e avatu se lipoti o le faapotopotoga iā Paulo.00:01:00
00:01:01
E fa mataupu o le tusi o Kolose.00:01:04
00:01:04
I le mataupu 100:01:06
00:01:06
na faailoa mai ai e Paulo lona faanaunauga ina ia faaauau ona tuputupu a‘e i le poto i le Atua.00:01:12
00:01:13
Ona faamatala atu lea e Paulo le Alo o le Atua o lē “ua foliga i le Atua e lē vaaia,00:01:18
00:01:18
o le ulumatua o foafoaga uma,”00:01:21
00:01:21
ma “na foafoaina isi mea uma” e ala iā te ia.00:01:24
00:01:25
O ia fo‘i o le ulu o le faapotopotoga.00:01:27
00:01:27
I le mataupu e 2 na ia lapata‘ia ai le faapotopotoga00:01:31
00:01:31
e uiga iā i latou o loo faaauiluma filosofia ma tausia pea Tulafono faa-Mose.00:01:37
00:01:37
Na ia faamatala atu ua soloia le Tulafono faa-Mose ma ua lē toe iai.00:01:42
00:01:42
Na tutu‘i faafaatusa e le Atua i le laau na faapuapuagatia ai Keriso.00:01:47
00:01:47
E te silafia?00:01:49
00:01:49
I le Kolose 4:10,00:01:51
00:01:51
na ta‘ua ai e Paulo “Mareko le tauusoga o Panapa.”00:01:55
00:01:55
Na faatasi atu Mareko o lē na igoa fo‘i o Ioane iā Paulo ma Panapa i se taimi puupuu,00:02:00
00:02:00
i le la malaga faamisionare muamua.00:02:03
00:02:03
Ae na tuua e Mareko i la‘ua ma toe fo‘i i lona aiga i Ierusalema,00:02:08
00:02:08
lea na lē fiafia ai Paulo.00:02:10
00:02:11
Ae i le pe ā ma le 12 tausaga,00:02:13
00:02:13
na toe faatasi Mareko ma Paulo i Roma.00:02:16
00:02:16
E manino mai, na toe faaleleia so o se faalētonu i le la va.00:02:21
00:02:23
I le mataupu e 3 na faalaeiau ai e Paulo le faapotopotoga00:02:27
00:02:27
‘ia sa‘ili pea i mea faalelagi, o i inā o loo nofo ai Keriso i le itu taumatau o le Atua.’00:02:33
00:02:33
Na fautua atu fo‘i le aposetolo i le faapotopotoga ia “toese le tagata tuai,”00:02:38
00:02:38
ae oofu “i le tagata fou,”00:02:41
00:02:41
ma faaauau ona “fefaamagaloa‘i ma le lotoatoa.”00:02:45
00:02:46
I le mataupu e 4 na ta‘u atu ai e Paulo i le faapotopotoga ia “finafinau i le tatalo”00:02:51
00:02:51
faatasi ma le faafetai.00:02:53
00:02:53
Na ia tusi fo‘i:00:02:55
00:02:55
“Ia lē aunoa ona outou tautatala atu i upu e logolelei, ia faamāi i le masima,00:03:01
00:03:01
ina ia outou iloa le auala e tali atu ai i tagata ta‘ito‘atasi.”00:03:05
00:03:06
A o e faitau i le tusi faagaeeina i Kolose,00:03:09
00:03:09
mātau pe faapefea ona faaauau ona tatou tuputupu a‘e i le poto sa‘o i le Atua,00:03:14
00:03:14
le auala e atia‘e ai uiga e pei o uiga o Keriso,00:03:18
00:03:18
ma pe faapefea ona logolelei a tatou faamatalaga00:03:21
00:03:21
aemaise pe a folafola atu le tala lelei o le Malo o le Atua.00:03:25
Faatomuaga o le Tusi o Kolose
-
Faatomuaga o le Tusi o Kolose
Le faatomuaga o le tusi o Kolose.
Na tusia e le aposetolo o Paulo lenei tusi faagaeeina i Roma
i le pe tusa o le 60 po o le 61 T.A.
O le taimi lea o loo faafalepuipui o ia i ina,
ma saisaitia i se fale.
O le tusi a Paulo i Kerisiano i Kolose
ua faailoa mai ai e le‘i asiasi atu lava o ia i Kolose.
E foliga mai o le faapotopotoga i ina o fua o galuega mamafa a Epafara.
Ae na iloa e Paulo nisi o sui o le faapotopotoga e aofia ai Afia,
Akeripa ma Filemoni, o ē na ia tusi atu ai fo‘i se tusi faagaeeina.
E le‘i umi talu ona faavaeina le faapotopotoga,
ae taumafai a‘oa‘o pepelo e faasesēina Kerisiano i filosofia taufaasesē.
Na malaga Epafara mo le faitau selau o maila mai i Kolose e aga‘i atu i Roma,
e avatu se lipoti o le faapotopotoga iā Paulo.
E fa mataupu o le tusi o Kolose.
I le mataupu 1
na faailoa mai ai e Paulo lona faanaunauga ina ia faaauau ona tuputupu a‘e i le poto i le Atua.
Ona faamatala atu lea e Paulo le Alo o le Atua o lē “ua foliga i le Atua e lē vaaia,
o le ulumatua o foafoaga uma,”
ma “na foafoaina isi mea uma” e ala iā te ia.
O ia fo‘i o le ulu o le faapotopotoga.
I le mataupu e 2 na ia lapata‘ia ai le faapotopotoga
e uiga iā i latou o loo faaauiluma filosofia ma tausia pea Tulafono faa-Mose.
Na ia faamatala atu ua soloia le Tulafono faa-Mose ma ua lē toe iai.
Na tutu‘i faafaatusa e le Atua i le laau na faapuapuagatia ai Keriso.
E te silafia?
I le Kolose 4:10,
na ta‘ua ai e Paulo “Mareko le tauusoga o Panapa.”
Na faatasi atu Mareko o lē na igoa fo‘i o Ioane iā Paulo ma Panapa i se taimi puupuu,
i le la malaga faamisionare muamua.
Ae na tuua e Mareko i la‘ua ma toe fo‘i i lona aiga i Ierusalema,
lea na lē fiafia ai Paulo.
Ae i le pe ā ma le 12 tausaga,
na toe faatasi Mareko ma Paulo i Roma.
E manino mai, na toe faaleleia so o se faalētonu i le la va.
I le mataupu e 3 na faalaeiau ai e Paulo le faapotopotoga
‘ia sa‘ili pea i mea faalelagi, o i inā o loo nofo ai Keriso i le itu taumatau o le Atua.’
Na fautua atu fo‘i le aposetolo i le faapotopotoga ia “toese le tagata tuai,”
ae oofu “i le tagata fou,”
ma faaauau ona “fefaamagaloa‘i ma le lotoatoa.”
I le mataupu e 4 na ta‘u atu ai e Paulo i le faapotopotoga ia “finafinau i le tatalo”
faatasi ma le faafetai.
Na ia tusi fo‘i:
“Ia lē aunoa ona outou tautatala atu i upu e logolelei, ia faamāi i le masima,
ina ia outou iloa le auala e tali atu ai i tagata ta‘ito‘atasi.”
A o e faitau i le tusi faagaeeina i Kolose,
mātau pe faapefea ona faaauau ona tatou tuputupu a‘e i le poto sa‘o i le Atua,
le auala e atia‘e ai uiga e pei o uiga o Keriso,
ma pe faapefea ona logolelei a tatou faamatalaga
aemaise pe a folafola atu le tala lelei o le Malo o le Atua.
-