00:00:02
Le faatomuaga o le tusi o 1 Timoteo.00:00:05
00:00:06
Na tusia e Paulo le tusi o 1 Timoteo i Maketonia00:00:10
00:00:10
pe tusa o le 61 i le 64 T.A.00:00:13
00:00:14
Na faailoa mai e Paulo o le taimi lea o loo iai Timoteo i Efeso.00:00:19
00:00:19
Na tusia le 1 Timoteo e faamanino mai ai faatulagaga a le faapotopotoga,00:00:24
00:00:24
ma lapata‘ia i a‘oa‘oga sesē ma le mana‘o tele i tupe.00:00:28
00:00:28
E ono mataupu o le muamua Timoteo.00:00:31
00:00:31
Mataupu 1 na faalaeiau ai Paulo iā Timoteo ia nofo pea i Efeso,00:00:37
00:00:37
e faasa‘o ē ua liliuese mai a‘oa‘oga a Keriso.00:00:40
00:00:41
Na faaleo mai fo‘i e Paulo lona talisapaia o le alofa mutimutivale o Keriso.00:00:45
00:00:45
E ui na sauā o ia i le faapotopotoga,00:00:48
00:00:48
ae na manatu Iesu o ia o sē faamaoni e ala i le tofia o ia i le faiva.00:00:54
00:00:54
Mataupu e 2,00:00:55
00:00:55
na tusi Paulo ia tatalo mo isi,00:00:58
00:00:58
e aofia ai pule o malo,00:01:00
00:01:00
ina ia maua ai e tagata o le Atua ni olaga filemu00:01:04
00:01:04
ma faaauau ai le latou faiva.00:01:06
00:01:06
Na ia faamatala mai o le finagalo o le Atua “ia faaolaina ituaiga uma o tagata00:01:12
00:01:12
ma ia maua le poto saʻo i le upu moni.”00:01:14
00:01:15
I le mataupu e 3,00:01:17
00:01:17
na faailoa mai e le aposetolo o Paulo agavaa faaleagaga,00:01:21
00:01:21
mo ē fia aapa atu i le tofi o se ovasia po o se auauna o le faiva.00:01:25
00:01:25
E te silafia?00:01:27
00:01:27
O le veape Eleni ua faaliliuina “aapa atu,”00:01:30
00:01:30
e uiga atu i le aapa atu i se mea e faigatā ona e āu i ai.00:01:34
00:01:34
Na faailoa mai e le aposetolo00:01:36
00:01:36
e tatau i uso ona ofo atu i latou lava.00:01:39
00:01:40
Na tusi Paulo i le mataupu e 4,00:01:42
00:01:42
e iai le taimi o le a ō ese ai nisi mai le faatuatua ma faasesēina isi.00:01:47
00:01:47
Latou te faia tala pepelo ma faasā isi ona faaipoipo.00:01:52
00:01:53
Na ia faalaeiau Timoteo ia avea ma faaa‘oa‘oga lelei i le tautala,00:01:58
00:01:58
le amio ma le alofa.00:02:00
00:02:00
E tatau iā te ia ona to‘aga pea e faitau i luma o tagata ma a‘oa‘o atu.00:02:05
00:02:06
Mataupu e 5 na fautuaina ai Timoteo ia feagai ma tane matutua e pei o ni tamā,00:02:12
00:02:12
o taulele‘a o ni uso,00:02:14
00:02:14
o tuafāfine matutua o ni tinā,00:02:16
00:02:16
ma fafine talavou o ni tuafāfine.00:02:19
00:02:19
Na ia taʻu atu iā Timoteo,00:02:21
00:02:21
e tatau i le faapotopotoga ona saunia le tausiga mo fafine ua oti a latou tane,00:02:27
00:02:27
o ē mana‘omia moni le fesoasoani00:02:29
00:02:29
ma iai ni talaaga i galuega lelei.00:02:32
00:02:32
Mataupu e 6 na ia taʻua ai o ē e a‘oa‘oina mea e ese mai i a‘oa‘oga a Keriso,00:02:38
00:02:38
ua ‘faafefeteina i le faamaualuga.’00:02:40
00:02:40
Na ta‘ua e Paulo “o ē fia mau‘oa, e pa‘u‘ū i latou i le faaosoosoga ma le mailei”00:02:47
00:02:47
ma le tele o tu‘inanauga sesē.00:02:49
00:02:49
O le mana‘o tele i tupe o le a faaleagaina ai le itu faaleagaga,00:02:53
00:02:53
ma iʻu ai i le tele o tigā.00:02:56
00:02:56
Nai lo le mana‘o tele,00:02:58
00:02:58
e tatau ona mataalofa ma nofosauni e tufa atu,00:03:02
00:03:02
maufaatuatuaina le Atua,00:03:04
00:03:04
ina ia mafai ona latou taofimau i le ola moni.00:03:08
00:03:09
A o e faitau i le 1 Timoteo,00:03:12
00:03:12
mātau le finagalo o Ieova ia faaolaina tagata uma ma maua le poto sa‘o i le upu moni,00:03:18
00:03:18
faapefea i Kerisiano ona ‘alofia le mana‘o tele i tupe,00:03:21
00:03:21
ma pe faapefea ona tatou taofimau i le ola moni,00:03:25
00:03:25
lea e na o le Malo o le Atua e mafai ona aumaia.00:03:29
Faatomuaga o le Tusi o 1 Timoteo
-
Faatomuaga o le Tusi o 1 Timoteo
Le faatomuaga o le tusi o 1 Timoteo.
Na tusia e Paulo le tusi o 1 Timoteo i Maketonia
pe tusa o le 61 i le 64 T.A.
Na faailoa mai e Paulo o le taimi lea o loo iai Timoteo i Efeso.
Na tusia le 1 Timoteo e faamanino mai ai faatulagaga a le faapotopotoga,
ma lapata‘ia i a‘oa‘oga sesē ma le mana‘o tele i tupe.
E ono mataupu o le muamua Timoteo.
Mataupu 1 na faalaeiau ai Paulo iā Timoteo ia nofo pea i Efeso,
e faasa‘o ē ua liliuese mai a‘oa‘oga a Keriso.
Na faaleo mai fo‘i e Paulo lona talisapaia o le alofa mutimutivale o Keriso.
E ui na sauā o ia i le faapotopotoga,
ae na manatu Iesu o ia o sē faamaoni e ala i le tofia o ia i le faiva.
Mataupu e 2,
na tusi Paulo ia tatalo mo isi,
e aofia ai pule o malo,
ina ia maua ai e tagata o le Atua ni olaga filemu
ma faaauau ai le latou faiva.
Na ia faamatala mai o le finagalo o le Atua “ia faaolaina ituaiga uma o tagata
ma ia maua le poto saʻo i le upu moni.”
I le mataupu e 3,
na faailoa mai e le aposetolo o Paulo agavaa faaleagaga,
mo ē fia aapa atu i le tofi o se ovasia po o se auauna o le faiva.
E te silafia?
O le veape Eleni ua faaliliuina “aapa atu,”
e uiga atu i le aapa atu i se mea e faigatā ona e āu i ai.
Na faailoa mai e le aposetolo
e tatau i uso ona ofo atu i latou lava.
Na tusi Paulo i le mataupu e 4,
e iai le taimi o le a ō ese ai nisi mai le faatuatua ma faasesēina isi.
Latou te faia tala pepelo ma faasā isi ona faaipoipo.
Na ia faalaeiau Timoteo ia avea ma faaa‘oa‘oga lelei i le tautala,
le amio ma le alofa.
E tatau iā te ia ona to‘aga pea e faitau i luma o tagata ma a‘oa‘o atu.
Mataupu e 5 na fautuaina ai Timoteo ia feagai ma tane matutua e pei o ni tamā,
o taulele‘a o ni uso,
o tuafāfine matutua o ni tinā,
ma fafine talavou o ni tuafāfine.
Na ia taʻu atu iā Timoteo,
e tatau i le faapotopotoga ona saunia le tausiga mo fafine ua oti a latou tane,
o ē mana‘omia moni le fesoasoani
ma iai ni talaaga i galuega lelei.
Mataupu e 6 na ia taʻua ai o ē e a‘oa‘oina mea e ese mai i a‘oa‘oga a Keriso,
ua ‘faafefeteina i le faamaualuga.’
Na ta‘ua e Paulo “o ē fia mau‘oa, e pa‘u‘ū i latou i le faaosoosoga ma le mailei”
ma le tele o tu‘inanauga sesē.
O le mana‘o tele i tupe o le a faaleagaina ai le itu faaleagaga,
ma iʻu ai i le tele o tigā.
Nai lo le mana‘o tele,
e tatau ona mataalofa ma nofosauni e tufa atu,
maufaatuatuaina le Atua,
ina ia mafai ona latou taofimau i le ola moni.
A o e faitau i le 1 Timoteo,
mātau le finagalo o Ieova ia faaolaina tagata uma ma maua le poto sa‘o i le upu moni,
faapefea i Kerisiano ona ‘alofia le mana‘o tele i tupe,
ma pe faapefea ona tatou taofimau i le ola moni,
lea e na o le Malo o le Atua e mafai ona aumaia.
-